Vodeći hrvatski slikar prve polovice 19. stoljeća, kojeg zovu i prvim ilirskim slikarom, Vjekoslav Karas, rođen je 19. svibnja 1821. godine u Karlovcu. Školovao se u Firenzi, Sieni i Rimu, uz potporu biskupa Haulika i pripadnika ilirskog pokreta čije je ideje prihvatio tijekom kratkog boravka u Zagrebu 1844. godine, piše portal Povijest.hr.
Slikao je biblijske prizore i sakralne teme, a iznimno je cijenjen kao portretist. Njegov stil najbolje prikazuje neorenesansna slika Rimljanka s lutnjom. Karasovim najboljim djelom suvremenici su smatrali Portret Omer paše Latasa, naslikanog u Bosni i izloženog u Zagrebu, ali ta slika nažalost nije sačuvana. Također su izgubljene Karasove brojne litografije prema portretima izrađene u Beču, kao i još neke slike nastale u Bosni. Slikao je i razne prizore iz pučkog života (Slunjanka, Trgovac iz Sinja, Oproštaj serežana…).
Od 1852. godine živi na relaciji Zagreb – Karlovac stvarajući niz zapaženih djela (Ana Krešić, Mijo Krešić, Dječak, Alojz Duquenois, Jozefina Barac-Bernardić). Zbog nerazumijevanja okoline, sve većeg siromaštva i neuzvraćene ljubavi pada u sve veću depresiju te 1857. počinjava samoubojstvo bacajući se u Koranu.
Vjekoslav Karas za svog kratkog života bavio se i glazbom, skladanjem i pisanjem tekstova na talijanskom i hrvatskom jeziku domoljubne tematike.