Dana 17. studenog 1796. umrla je najslavnija carica u ruskoj povijest – Katarina Velika. Njeno razdoblje vladanja smatra se Zlatnim dobom povijesti Ruskog Carstva. Premda je vladala apsolutistički, uvela je mnoge pozitivne reforme u državu, poput moderniziranog obrazovanja, papirnatog novca i novih poljoprivrednih kultura i tehnika, pa se takav tip vladanja naziva prosvijećenim apsolutizmom.
Katarina je rođena kao čista Njemica i da nije imala, po svemu sudeći, ni kapi ruske krvi. Otac joj je bio njemački princ Christian August, knez od Anhalt-Zerbsta. Ta mala državica Anhalt-Zerbst, kojom je on vladao, nalazila se u istočnoj Njemačkoj, u široj okolici Leipziga. Katarinina majka također je bila njemačkog podrijetla – kći princa od Holstein-Gottorpa. Zanimljivo je da je taj Katarinin djed izabran za biskupa grada Lübecka. Naime, sve spomenute osobe bile su protestantske vjeroispovjesti, a u po njoj su čak i biskupi mogli ženiti se i imati djecu.
Katarina je krštena pod njemačkim imenom Sophie Friederike Auguste. Ime Katarina dobila je tek kad se obratila s protestantizma na pravoslavlje. To njeno obraćenje bilo je potrebno da bi se mogla udati za ruskog prijestolonasljednika Petra.
Svog budućeg supruga, koji je trebao naslijediti rusko carsko prijestolje, Katarina je prvi put upoznala kad joj je bilo samo 10 godina. Nije joj se svidio, jer je navodno bio blijed i sklon alkoholu (iako mu je bilo samo 11 godina). Oženili su se u Petrogradu, kad je njoj bilo 16, a njemu 17 godina. Kasnije je on postao ruski car, kad mu je tetka carica umrla bez djece. Katarina je, kao njegova supruga, time postala carica Rusije.
Međutim, navedeni Katarinin suprug – car Petar III. – umro je nakon samo 6 mjeseci na prijestolju. Ona je nastavila vladati Rusijom sljedeće pune 34 godine. Bila je najduže vladajuća carica u ruskoj povijesti.
Original možete pronaći na povijest.hr