Josip Slavenski skladao je oko 180 djela raznolikog opusa – od vokalne lirike, preko zborskih djela do instrumentalne glazbe za film.
Jedan od najvažnijih hrvatskih skladatelja prve polovice 20. stoljeća, Josip Štolcer Slavenski, rodio se 11. svibnja 1896. godine. Slavenski je rođen u Čakovcu u pekarskoj obitelji koja je njegovala glazbenu kulturu. Zahvaljujući potpori varaždinskih intelektualaca i dobrotvora, koji su uočili njegovu glazbenu nadarenost, dobiva prve poduke iz glasovira te novčanu potporu za studij.
Glazbu studira u Budimpešti, Pragu, Parizu i Beču, sa stankom od tri godine jer je mobiliziran zbog Prvog svjetskog rata. Nakon završenog studija odlazi u Zagreb gdje radi kao nastavnik na Kraljevskoj muzičkoj akademiji. Godine 1924. u Beogradu dobiva mjesto profesora u Privatnoj muzičkoj školi, a nakon Drugog svjetskog rata prelazi na beogradsku Muzičku akademiju.
Josip Slavenski skladao je oko 180 djela raznolikog opusa – od vokalne lirike, preko zborskih djela do instrumentalne glazbe za film. Inspiraciju za svoje djela nalazio je u folkloru rodnog Međimurja, šireg područja Balkana i Dalekog istoka. Pored toga oslanjao se i na impresionističke i ekspresionističke elemente. Bio je jedan od prvih članova Međunarodnog društva za suvremenu glazbu, što mu je osiguralo veliki ugled. Njegova djela izvođena su diljem Europe i svijeta.
Neke od njegovih najpoznatijih skladbi su: Voda zvira iz kamena, Nokturno, Balkanofonija, Simfonija Orijenta i Muzika.
Josip Štolcer Slavenski umro je 1955. godine u Beogradu. Na njegovu je rodnu kuću 1966. postavljena spomen-ploča, a od 1973. godine u Čakovcu se upriličuje Svibanjski muzički memorijal Josip Štolcer Slavenski.
piše: Dražen Krajcar
Original možete pronaći na povijest.hr