Od svojih početaka list je propagirao ideju ujedinjenja Dalmacije s Hrvatskom.
Najstarije hrvatske novine koje još uvijek izlaze su zadarski Narodni list, a prvi broj ugledao je svjetlo dana 1. ožujka 1862. godine. U početku je glasilo izlazilo na talijanskom jeziku pod nazivom Il Nazionale, a imalo je i Prilog k Narodnom listu na hrvatskom jeziku. Od 1869. godine tiskaju se usporedo Narodni list i Il Nazionale da bi od 1876. godine Narodni list izlazio samo na hrvatskom jeziku. Kroz povijest list je izlazio kao tjednik i polutjednik.
Od svojih početaka Narodni list je propagirao ideju ujedinjenja Dalmacije s Hrvatskom, a premda formalno neovisan bio je ustvari glasilo Narodne stranke u Dalmaciji, a vodstvo stranke određivalo je njegov sadržaj. Zbog toga je bio u stalnoj polemici s autonomašima, a vlasti su ga više puta sudski gonile i plijenile.
Prvi urednik lista bio je ugledni povjesničar i humanist Natko Nodilo, a otpočetka na njegovim stranicama domoljubne ideje iznose Mihovil Pavlinović, Miho Klaić, Ivan Danilo i drugi vodeći dalmatinski intelektualci tog doba. Od ostalih urednika spomenuti ćemo Lovru Matačića i Jurja Binkinija.
List je privremeno ugašen 1920. godine nakon talijanskog preuzimanja Zadra (Rapallski ugovor), da bi ponovo počeo izlaziti 1946. pod urednikom Vjekoslavom Maštrovićem. U samostalnoj Hrvatskoj se u impresumu od 1995. definirao kao „glasilo za interese hrvatskoga naroda“.