Zaključen Bečki kongres – jedan od najvažnijih dogovora o sudbini Europe (1815.)

Glavna zadaća kongresa bila je povratak europskoga predrevolucionarnog poretka.

Bečki kongres, jedan od najvažnijih međunarodnih dogovora o sudbini Europe, zaključen je devetog lipnja 1815. godine. Organizator skupa bila je Austrija, a glavni ton davali su mu ruski car Aleksandar I., austrijski ministar vanjskih poslova knez Clemens Wenzel von Metternich i francuski ministar vanjskih poslova princ de Talleyrand-Périgord. Osim njih, između ostalih, bili su prisutni Adam Czartoryski, koji je uzalud radio na uspostavi poljske državnosti, Ioannis Kapodistrias, grčki državnik (kao ruski delegat), koji je pripremao oslobođenje od osmanskog gospodstva na Balkanu, lord Castlereagh i vojvoda od Wellingtona i mnogi drugi.

Kongres je s radom započeo još u rujnu 1814. nakon Napoleonovog izganstva na otok Elbu, a nastavljen je i nakon njegovog ponovnog preuzimanja vlasti u Francuskoj. Konačni dokument Kongresa potpisan je devet dana prije konačnog Napoleonova poraza u bitki kod Waterlooa. Glavna zadaća Kongresa bila je povratak europskoga predrevolucionarnog poretka, uklanjanje posljedica Francuske revolucije i Napoleonovih osvajanja te osiguranje mira pod vodstvom velikih sila.

Završnim dokumentom Acte Final dogovorene su mnogobrojne teritorijalne promjene. Tako je Rusija dobila najveći dio Varšavskog vojvdstva, a Pruska poznanjsko Veliko Vojvodstvo, pokrajine Saska, Švedsko pomorje, vestfalsko i rajnsko područje. Nadalje, Nizozemska i Belgija spojene su u jedinstvenu državu pod dinastijom Orange, a Velika Britanija zadržala je pod svojom vlašću Helgoland, Ceylon, Kapland i Maltu te otok Mauritius dok je Njemačka oblikovana kao labava konfederacija sastavljena od 34 države i 4 grada na čelu s Austrijom (ali bez Pruske).

Austrija je, pak, dobila Tirol, Vorarlberg, Lombardiju i Veneciju čime je ostvarila prevlast u Italiji. Uz to vraćena su joj hrvatska i slovenska područja koja je bila prisiljena predati Francuzima, a priključen joj je i teritorij bivše Dubrovačke Republike.



piše: Dražen Krajcar

Facebook Comments

Loading...
DIJELI