Nakon što je u četvrtak Europski sud donio presudu u slučaju konvertiranih kredita u švicarskim francima, koji nije povoljan za korisnike tih kredita jer se u presudi ističe da takvi krediti ne spadaju pod direktivu o zaštiti potrošača, za portal 7dnevno za komentar spomenute presude upitali smo Gorana Aleksića, koordinatora ekonomsko-pravnog tima Udruge Franak.
Evo što nam je rekao.
“Sud EU odlučio je da neće odgovoriti na postavljena pitanja. Vrhovni sud je bježao od toga, ali na kraju ga je ipak stigla obveza da odluči o našim pravima. Moram reći da je Vlada RH u svemu tome odigrala vrlo negativnu ulogu, jer je upravo njen stav da mi nemamo što tražiti nakon konverzije, dok je stav Europske komisije bio da imamo na to pravo. Sud EU je pronašao srednje rješenje i prebacio sve na Vrhovni sud RH”, rekao je Aleksić.
Dodao je kako “mi obeštećeni nismo i to je vrlo jednostavno matematički dokazati”.
“Očekujemo da Vrhovni sud RH brzo o tome odluči, ali u našu korist!”, zaključio je Aleksić.
Podsjetimo da je Sud EU potkraj 2021. donio još jednu presudu u korist potrošača s konvertiranim kreditima u CHF. Riječ je o poljskom slučaju C-212/20 kod kojeg su banke ugovarale valutnu klauzulu u “švicarcima” tako da je za realizaciju kredita ugovoren kupovni tečaj banke, dok je za otplatu ugovoren prodajni tečaj banke.
Iako su zakonskom intervencijom posljedice nepoštenog ugovaranja ublažene, potrošači nisu u potpunosti obeštećeni. Sud EU je stoga ustvrdio da: zakonska intervencija ne smije biti prepreka za punu restituciju potrošača, nepoštene ugovorne odredbe ne smiju se ublažavati intervencijom nacionalnog suda, ugovor u kojemu su ugovorene nepoštene odredbe može opstati samo ako izuzimanje nepoštenih odredaba u potpunosti, bez ikakvih intervencija, omogućuje opstanak ugovora.
Sud smatra da zamjena ugovornih odredaba koje su proglašene nepoštenima novima ne smije smanjiti zaštitu zajamčenu potrošačima te da nacionalni sud može nepoštenu ugovornu odredbu zamijeniti dispozitivnom odredbom nacionalnog prava samo ako bi, zbog utvrđivanja ništetnosti nepoštene odredbe, ugovor morao u cijelosti poništiti. Time bi potrošača izložio za njega osobito štetnim posljedicama i na taj bi način potrošač bio kažnjen.
Što će biti dalje s konvertiranim kreditima u Hrvatskoj, nije poznato. Hoće li Vrhovni sud dati svoju presudu ili potvrditi presudu Europskog suda, zasad možemo samo nagađati. Korisnici konvertiranih kredita u ovom slučaju mogu samo pozitivno misliti. Mnogi od njih s bankama su već na sudu i revizije su potvrdile i izračunale koliko svaka banka treba obeštetiti pojedinačno svakog korisnika takvog kredita. No, čeka se zadnja riječ Radovana Dobronića, predsjednika Vrhovnog suda.