Vojni analitičar Robert Barić, profesor s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu pokušao je približiti što zapravo znači veto Turske na ulazak Finske i Švedske u NATO savez.
“Švedska i Finska ući će u NATO, čak i da je usporen proces ratifikacije. Velika Britanija i Poljska već su najavile snažna sigurnosna jamstva, to će vjerojatno napraviti i SAD. To nije samo činjenica da će obje zemlje biti pokrivene sigurnosnim jamstvima, nego i slanje snažne poruke svima, pogotovo Turskoj – ove dvije snažne zemlje trebaju biti u NATO-u”, prokomentirao je profesor Barić za N1.
Pojašnjava da se u NATO-u odlučuje se jednoglasno, konsenzusom, nakon čega se odluka ratificira u zemlji. “S druge strane Turska riskira da bude izolirana u NATO-u, što je isto veliki rizik”, dodao je Barić.
Odnos Turske s Bruxellesom i Washingtonom su jako poremećeni zadnjih godina”, rekao je. Dodaje i da Kurdi u mnogim zemljama EU-a dobivaju potporu, a dosta onih koji nisu Erdoganovi pristalice, otišli su iz Turske u zemlje članice EU-a.
“Turska je zabrinuta da od ulaska zemalja istočne Europe ona gubi na snazi. Ako dođu Finska i Švedska, fokus i značaj prebacit će se prema sjeveru što će Tursku dovesti u drugorazrednu poziciju”, istaknuo je vojni analitičar.
Milanović smatra da je Turska zemlja u koju se trebamo ugledati u ovoj situaciji. “Turska koristi porast značaja zbog Kijeva. Hrvatska nema takvu težinu ni u NATO-u ni u Uniji. To se ne stvara lupanjem u stol nego pregovaranjem, sporazumima… Hrvatska nije u poziciji da tako prijeti i to je dokaz da zadnjih 20 godina nije imala nikakvu politiku prema BiH. Sve političke elite žele sadašnji status quo. Da je Hrvatska htjela utjecaj, napravili bismo to prije dvadeset godina”, komentirao je vojni analitičar Barić.