Izraelski zrakoplovi ponovno su napali Gazu u subotu rano ujutro, a Hamas je uzvratio ispalivši rakete na Izrael u petoj noći sukoba, dok američki i arapski diplomati pokušavaju pronaći načina za prekid nasilja.
Palestinski liječnici izvijestili su da su najmanje četiri osobe poginule u jednome od nekoliko zračnih napada na sjeveru Pojasa Gaze, dok su stanovnici rekli da su s izraelskih brodova u Mediteranu ispaljene rakete, premda nijedna od njih vjerojatno nije pogodila Pojas.
Palestinsko ministarstvo za vjerska pitanja priopćilo je da su izraelski zrakoplovi uništili džamiju. Vojni glasnogovornik rekao je da vojska provjerava to izvješće.
Sirene su u dva velika južna izraelska grada oglasile uzbunu zbog raketnog napada s područja Gaze, za koji je Hamas preuzeo odgovornost.
Palestinska je strana izvijestila da je 11 osoba poginulo na Zapadnoj obali u sukobima između prosvjednika i izraelskih snaga sigurnosti.
Od ponedjeljka su na području Gaze poginule najmanje 132 osobe, među kojima 32 djece i 21 žena, dok ih je 950 ranjeno, priopćili su palestinski zdravstveni dužnosnici.
Hamas je priopćio da su među četiri osobe poginule u izraelskom zračnom napadu u kojemu je pogođen izbjeglički logor, bili jedna žena i dječak. Izraelska vojska nije komentirala napad.
Među osam poginulih u Izraelu su vojnik koji je bio u ophodnji granice s Gazom te šest civila, među kojima dvoje djece, priopćile su izraelske vlasti.
Izrael je u petak pokrenuo napade koji su trajali cijeli dan nastojeći uništiti, kako su rekli, nekoliko kilometara dugačke tunele, mjesta s kojih se ispaljuju rakete i skladišta u kojima se izrađuje oružje kojim se služe militanti.
Uoči sjednice UN-ova Vijeća sigurnosti koja će se održati u nedjelju, u regiju je doputovao izaslanik Bidenove administracije Hady Amr, zamjenik tajnika za izraelske i palestinske poslove kako bi, prema priopćenju američkoga veleposlanstva, “naglasio potrebu za postizanjem održivoga mira”.
Egipat od petka u ponoć pritišće obje strane da prekinu vatru, rekla su dva izvora iz egipatskih sigurnosnih snaga, pri čemu Egipat pregovara s Hamasom, a ostali, uključujući i SAD, pokušavaju postići sporazum s Izraelom.
Egipatski i jordanski ministri vanjskih poslova raspravljali su o nastojanjima da se prekinu sukobi u Gazi i spriječe “provokacije” u Jeruzalemu, izvijestilo je egipatsko ministarstvo vanjskih poslova.
“Razgovori su u petak krenuli ozbiljnim putem”, rekao je palestinski dužnosnik. “Posrednici iz Egipta, Katara i UN-a pojačavaju kontakte sa svim stranama nastojeći obnoviti mir, ali sporazum još nije postignut”.
Ujedinjeni Arapski Emirati u petak su pozvali na prekid vatre i pregovore izrazivši sućut za sve žrtve sukoba.
IDF airstrikes this evening in the #Gaza Strip. #Israel pic.twitter.com/sHPs1vcefT
— Joe Truzman (@Jtruzmah) May 14, 2021
Sukobi traju već peti dan, stanovništvo Gaze bježi pred napadima, strahuju od ‘nove 2014. godine’
Izmjena vatre traje već peti dan, a dio preplašenih stanovnika sjeverne Gaze bježi pred napadima kako ne bi ponovno proživjeli 2014. godinu kada je uslijedio kopneni napad izraelske vojske. Izraelska vojska priopćila je u petak da su zračni udari pokrenuti protiv Hamasa i drugih militantnih ciljeva u Gazi te da će nastaviti koristiti silu “ako je to potrebno”. Izrael, SAD I EU smatraju Hamas terorističkom skupinom. Hamas kaže kako ima pravo prosvjedovati protiv okupacije palestinskog teritorija i traži neovisnu državu.
Kako nam objašnjava dr.sc. Borna Zgurić, predavač na Fakultetu političkih znanosti, koji se bavi regijom Bliskog istoka, izraelsko-palestinski sukob jedan je od najdugotrajnijih, ako ne i najdugotrajniji suvremeni sukob. Započeo je 1948. godine osnutkom države Izrael, kada se na palestinsku stranu uključilo i više arapskih država.
“Tako da je izraelsko-palestinski sukob i dijelom šireg arapsko-izraelskog sukoba. Mnoge arapske države i dan danas, makar službeno, drže palestinsku stranu u tom sukobu, iako u praksi to često nije tako. Izrael pak ima podršku SAD-a, iako povijesno nije uvijek bilo tako”, kaže nam Zgurić i napominje da su to samo kratke crte sukoba koji je vrlo kompleksan i iznimno teško ga je ukratko objasniti.
“Ovo što vidimo zadnjih dana posljedica je nasilja između izraelskih snaga reda i Palestinaca u Istočnom Jeruzalemu koji su eskalirali, međutim to je samo povod, nikako ne i uzrok. Povodi za potencijalnu eskalaciju sukoba postojali su doslovno svaki dan. Tko prati izraelske medije može doslovno na dnevnoj bazi uočiti nasilje niskog intenziteta – pojedinačni nasilni incidenti s palestinske strane dovode do asimetričnog odgovora Izraelaca, i obratno izraelski incidenti dovode do nasilnog odgovora Palestinaca. I tako u krug. Međutim, s vremena na vrijeme takvi incidenti eskaliraju u nešto puno opasnije”, objašnjava nam Zgurić.
Obje strane ukopane su u svoje “pozicije” i od njih nimalo ne odustaju
Podsjeća, sam uzrok sukoba “povijesno je, ali i religijsko pravo” na područje na koje i Izraelci i Palestinci polažu.
“Obje strane ukopane su u svoje “pozicije” i od njih nimalo ne odustaju što otežava rješavanje sukoba. Dapače, obje strane uvjerene su u svoju eventualnu pobjedu. Izraelska strana, koja je brojčano manja, vjeruje kako će pobijediti superirornijom vojnom moći, dok palestinska strana igra na “duge pruge” i vjeruje kako će pobijediti čistom biologijom jer ih je iz dana u dan sve više i više. Obje strane ukopane su i u svojim narativima – izraelska strana vizijama još jednog holokausta, palestinska naracijom svetog obrambenog rata, odnosno džihada”.
Ako nas je povijest nečemu naučila, onda je rat svakako moguć
Zgurić dodaje, niti elite na obje strane ne pomažu.
“Trenutačna Vlada Izraela, na čelu s Benjaminom Netanjahuom, vrlo je “jastrebovski” raspoložena, dok je Hamas u Gazi vrlo protucionistički raspoložen sa željom da Izraelce “izgura u Sredozemno More”. Ne pomaže niti činjenica da su se Netanjahu i neki njegovi bliski suradnici našli u korupcijskom skandalu pa daljnja eskalacija sukoba ide u korist Bibiju da se teme s njegove optužnice prebace na pitanja nacionalne sigurnosti. Isto tako, incident koji je pokrenuo sve ovo dogodio u mjesecu Ramazanu što je dodatno razjarilo muslimane diljem svijeta. Iako, treba napomenuti kako su iznimno slabi izgledi, doslovno nikakvi, da se neka od arapskih država opet uključi u rat na strani Palestine. Iako građani arapskih država podržavaju palestinsku borbu, elite nisu nužno na strani Palestinaca. Službeno ih moraju podržati, no iznimno su male šanse da će nešto poduzeti. Egipat je od 1977. u stanju “hladnoga mira” s Izraelom i to je politika koje će se Sisi držati. Da je Muslimansko bratstvo ostalo na vlasti u Egiptu, situacija bi bila vjerojatno drugačija. Sirija ima svoje unutarnje probleme, Libanon isto. Zaljevske monarhije, na čelu sa Saudijskom Arabijom, trenutačno su u fazi normalizacije odnosa s Izraelom. To je prvenstveno zbog toga jer sve strane imaju isti zajednički interes, odnosno zajedničkog neprijatelja – cilj im je zauzdavanje Irana i iranskog utjecaja u regiji. Zapad pak nikako monolitno ne podržava izraelsku politiku prema Palestincima, dapače”.
Za kraj nas je zanimalo je li novi rat između Izraelaca i Palestinaca moguć?
“Obje strane sve više ne samo da zveckaju već i koriste oružje, a ako nas je povijest nečemu naučila onda je rat svakako moguć”, zaključuje dr.sc. Zgurić.