BANKE BILJEŽE NEVJEROJATAN SKOK: Evo kako su postigle bruto dobit od 3,6 milijardi kuna

Foto: Pixabay/Ilustracija

Prva polovica godina bila je uspješna za banke u Hrvatskoj. Dobit je iz tog razdoblja za čak 18,5 posto veća od istog perioda prošle godine, a iznosi ukupno 3,6 milijardi kuna, piše Novi list.

HNB je potvrdio i kako se poboljšava naplata, a udio loših kredita u ukupnima se smanjuje. Kamatni prihodi pali su za 3,2 posto, dok su neto kamatni prihodi pali za 2,9 posto.

“U prvom polugodištu 2022. rezultati banaka nastavili su se popravljati u skladu s općim trendom oporavka gospodarstva koje je u drugom tromjesečju raslo po stopi od 7,7 posto u odnosu na drugo tromjesečje 2021., odnosno po sezonski prilagođenoj stopi od 2 posto u odnosu na prvo tromjesečje ove godine”, ističe Hrvatska udruga banaka.

Statističko izvješće HNB-a

“Kamatni prihodi smanjeni su u skladu s nastavkom općeg trenda kamatnih stopa za 176 milijuna kuna, ili za 3,2 posto. Kako je prostor za smanjenje kamatnih rashoda minimalan, jer su kamatne stope blizu nule, neto kamatni prihod zabilježio je pad za 142 milijuna kuna ili za 2,9 posto”, tumače bankari.



Neto prihodi od dividendi rasli su za 176 milijuna kuna ili 76 posto. Neto prihodi od provizija i naknada povećani za 306 milijuna kuna ili 18,6 posto.

“Kad se pribroje ostali, manje važni izvori financijskih prihoda i rashoda, neto prihodi iz operativnog poslovanja povećani su s oko 7,5 na 7,8 milijardi kuna ili 3,4 posto, što je značajno sporije od rasta bruto dodane vrijednosti u gospodarstvu, koja je u drugom tromjesečju uvećana po stopi od 8,8 posto”, obrazlaže HUB. U isto vrijeme, kažu, operativni (administrativni) rashodi uvećani su za oko 210 milijuna kuna ili 6,6 posto.

“Uz povećanje izdvajanja za fondove za sanaciju i osiguranje depozita, tekući troškovi gotovo u cijelosti poništavaju učinak rasta neto prihoda iz poslovanja te je neto operativni prihod banaka u odnosu na prvu polovinu 2021. ostao približno isti (promjena za svega 12 milijuna kuna). Stoga se porast bruto dobiti za oko 536 milijuna kuna u cijelosti može objasniti utjecajem rezerviranja i umanjenja vrijednosti čiji je neto učinak ove godine bio minimalan, dok je u prošloj godini još uvijek značajno opterećivao rezultat s gotovo 600 milijuna kuna koje su banke tada morale izdvojiti u te svrhe”, tvrde bankari.

Naglašavaju i da je, “u skladu s osjetnim gospodarskim oporavkom i rasterećenjem troškova rezerviranja i umanjenja vrijednosti, vidljivo poboljšanje naplativosti u svim kreditnim portfeljima”.

Krediti u poduzećima

Promatrano po sektorima, najveći mjesečni rast bilježe krediti poduzećima (2,6 milijardi kuna), od čega se otprilike 2 milijarde kuna odnosi na kredite manjem broju poduzeća koja se bave distribucijom električne energije i plinovitih goriva, a sredstva namjeravaju iskoristiti za financiranje investicija i obrtnog kapitala.

Unatoč razmjerno snažnom porastu stambenih kredita u srpnju u odnosu na lipanj, ti su krediti na godišnjoj razini usporili rast s 9,5 na 9,3 posto zbog učinka baznog razdoblja, odnosno nešto većeg rasta stambenih kredita u srpnju prošle godine, navodi Novi list.

Facebook Comments

Loading...
DIJELI