Zbog povećanih troškova sigurnosti, odnosno troškova obaveznog uvođenja nove aktivne elektrokemijske zaštite, banke najavljuju smanjenje broja bankomata.
Iz Hrvatske udruge banaka najavljuju smanjenje broja bankomata za čak 50 posto, pogotovo u ruralnim područjima.
Međutim, nameće se pitanje, ako banke bitno smanje broj bankomata, je li pošteno potrošačima zaračunavati naknadu za podizanje gotovine na šalterima?
Naime, kad ih se pita zašto zaračunavaju tu naknadu na šalterima ljudima koji podižu svoj novac, kažu da to klijenti uvijek mogu činiti na bankomatima kojih je navodno “jako puno” itd.
No, smanjenjem dostupnosti bankomata, građanima bi se negdje morao osigurati put slobodan do njihovog novca, bez ikakvih naknada. U suprotnom, ako ih se tereti u svakom od tih kanala, to postaje poput nameta, svojevrsnog bankarskog poreza kojim terete tuđu gotovinu.
Budući da sve banke nemaju isti plan koliko će ukinuti bankomata, iz Novog lista postavili su im pitanja o tome hoće li u slučaju bitnog smanjenja bankomatske mreže ukinuti naknadu za podizanje gotovine na šalterima, ako je imaju.
No, neke podizanje bez naknade nude tek uz različitim paketima usluga, koji opet nisu besplatni, a neke banke pobrinule su se da njihovi klijenti podižu novac bez naknade i na bankomatima drugih banaka.
Naknadu za podizanje “keša” na šalteru u poslovnici naplaćuju dvije najveće banke, Zagrebačka te Privredna banka Zagreb, i to sa 3 kune po nalogu.
U Zabi su, što se tiče naknada, dostavili tablicu s tarifama, a broj bankomata i dodatno komentirali: “Banka kontinuirano prati potrebe klijenata, kao i održivost ulaganja u bankomatsku mrežu na svakoj pojedinoj lokaciji. Svakako značajan utjecaj na održivost bankomatske mreže u predstojećem razdoblju imat će i ulaganje u dodatne sustave tehničke zaštite, no banka će se pobrinuti da klijenti u svakom trenutku imaju neometan pristup bankarskim uslugama, kao i gotovini”, tvrde u Zabi, ne precizirajući.
Addiko banka ne naplaćuje naknadu za podizanje gotovine u svojim poslovnicama za iznose do 300.000 kuna. Za iznose veće od toga, naplaćuje se naknada od 1 posto od iznosa isplaćene gotovine.
Ističu i da, osim na njihovim bankomatima, klijenti koji imaju ugovoren određeni paket tekućeg računa, mogu neograničeno bez naknade podizati gotovinu na bankomatima svih banaka u Hrvatskoj.
U Hrvatskoj poštanskoj banci tvrde da su oni najdostupnija banka u Hrvatskoj, pri čemu spominju, naravno, suradnju s Hrvatskom poštom.
“Za sada nemamo u planu smanjivati broj bankomata u našoj mreži”, poručili su iz HPB-a.
Erste banka ne naplaćuje naknadu za podizanje gotovine u poslovnicama banke, niti to zasad ima u planu. Tvrde i da će u srednjoročnom razdoblju provesti određenu optimizaciju ukupnog broja bankomata.
Sberbank pak namjerava u potpunosti zadržati postojeći broj bankomata. Za podizanje gotovine na šalteru banke također naplaćuju naknadu od 3 kune, no navode i niz izuzetaka.
RBA i OTP na upit nisu odgovorili.
Ima li smisla da se naplaćuje naknada na šalteru, a smanjuje broj bankomata, te je li uopće legitimno na taj način “oporezivati” nečiji novac, upitan je i HNB. Ondje tvrde kako pažljivo prate situaciju, no da će pričekati njezin daljnji razvoj.
Iz HUB-a su poručili da je u Hrvatskoj trenutačno na raspolaganju oko 5500 bankomata, što je više u odnosu na države s većim brojem stanovnika poput Mađarske, Nizozemske, Slovačke, Danske, itd.
O naknadama za usluge tvrde kako je riječ o poslovnoj odluci svake pojedine bankete ovisi o tržišnim okolnostima, kao i zakonskom i regulatornom okviru.