Ovakav zdravstveni sustav nije održiv – priznao je tijekom gostovanja u Jelsi ministar zdravstva Vili Beroš koji je još prošlog ljeta slovio kao jedan od najpopularnijih političara u zemlji.
Popularnost se u međuvremenu istopila pa se sada od Beroša, koji je sam priznao slom sustava koji vodi, očekuju konkretni potezi i reforme koje će od neodrživog sustava napraviti funkcionalan sustav koji će biti stabilan i tijekom četvrtog vala pandemije koronavirusa koji polako kuca na vrata dok se turisti vraćaju svojim domovima.
Onih koji se žele cijepiti sve je manje, a onih koji obolijevaju i ove godine potkraj sezone sve više, i upravo to skepticima služi kao argument za nepovjerenje prema cijelom sustavu koji će još jednu krizu s koronom teško izdržati.
Rješenja za cijepljenje Beroš zasad nema, no zato bi već od rujna trebao predstaviti svoja nova rješenja za zdravstveni sustav koja se u njegovu ministarstvu već sada kolokvijalno nazivaju početak stezanja remena, a tvrdi se i da bi nova Beroševa reforma mogla izazvati pobunu i revoluciju među zaposlenima, građanima, među pacijentima, ali i među liječnicima. Međutim, izgleda da druge opcije osim ušteda i rezova nema, niti hrvatsko zdravstvo za to ima uvjeta i prostora.
“U zdravstvenom resoru očekuju nas potrebne velike reforme i zdravstveni sustav opterećen je mnogobrojnim problemima. On je ušao u tranziciju iz različitih društvenih uređenja, iz jednog u drugo, ali nije završio. Ova kriza naglasila je sve što je dobro u zdravstvenom sustavu, ali i mnoge negativnosti. Zadnjih godinu dana svjedočim da ovakav zdravstveni sustav nije održiv. Imamo koncept potrebnih reformi, one su nužne, za dobrobit svih nas”, nagovijestio je Beroš, koji već od prvih dana jeseni počinje smanjivati opseg besplatnih zdravstvenih usluga, dok bi dio zdravstvenih usluga trebao poskupjeti.
Osim toga, Beroševa reforma trebala bi, prema tvrdnjama upućenih, obuhvatiti reviziju zdravstvenih osiguranika, ali i lijekova koje plaća Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Na dnevnom je redu ponovno i razmatranje ideje o funkcionalnom objedinjavanju bolnica, a među upućenima se spominje i prenošenje njihovih osnivačkih i vlasničkih prava na državu, govori se i o centralizaciji Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i ukidanju županijskih zavoda, kao i o povećanju opsega objedinjene nabave lijekova. Vrlo strogo i dubinski Beroš se sprema ući u analizu troškova po bolnicama, a tu se poseban naglasak stavlja na reviziju potrošnje lijekova. Ministrova je ideja i povećanje iznosa sudjelovanja u troškovima zdravstvene zaštite do pune cijene zdravstvene zaštite, a revizija liste osiguranika Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje provodila bi se po kategorijama zdravstvenog osiguranja, s tim da se sugerira revizija kategorije polica dopunskog osiguranja financiranih iz državnog proračuna. Revizija liste posebno skupih lijekova također je dio Beroševa reformskog paketa u sklopu kojega se spominje izmjena dosadašnje politike određivanja cijena lijekova i njihova uvrštavanja na listu HZZO-a.
Očekuje se da će najveću buru u javnosti izazvati smanjenje opsega prava osiguranika, odnosno smanjenje košarice zdravstvenih usluga, pri čemu se osobito strahuje od prijedloga da građani od 18. do 65. godine ostaju bez prava na besplatnu dentalnu zaštitu. Lista HZZO-a temeljito će se čistiti, vjeruje se kako se na popisu osiguranika nalaze i oni koji se samo vode kao nezaposlene osobe, dok istovremeno žive izvan naše zemlje u kojoj konzumiraju nepripadajuća prava. Rezove u zdravstvu, prema ideji iz ministarstva, ne bi trebali osjetiti branitelji, socijalni slučajevi, djeca i umirovljenici, svi ostali trebali bi pridonijeti stabilizaciji sustava koji je na rubu kolapsa. Ako se ovi radikalni rezovi ne poduzmu, cijeli bi se sustav mogao urušiti.
Premda su u ministarstvu svjesni kako je riječ o nepopularnim mjerama, oni ih nazivaju nužnima za očuvanje stabilnosti sustava kojega uz ostalo guše i dugovi bolnica prema veledrogerijama koji su zasad samo prividno zakrpani, a Beroš u svakom trenutku očekuje nove obustave isporuke lijekova i nove pozive koji mu izazivaju poseban oblik glavobolje. Glavobolje bi Beroš mogao imati i zbog ideje da ojača ulogu domova zdravlja, ali dio njegova prijedloga uključuje i jačanje značaja specijalističke zdravstvene zaštite na primarnoj razini zdravstvene zaštite. U ministarstvu se također radi na reorganizaciji sustava hitne medicine i javnog zdravstva, a kreira se i nova mreža bolnica kojom će se nastojati osigurati dostupna zdravstvena zaštita u skladu s potrebama, čime bi se smanjili akutni stacionarni kapaciteti, a ojačale dnevne bolnice. Govorilo se u kampanjama i o gradnjama bolnica, premda se i one spominju u Beroševu reformskom paketu, s time će se zasad to ipak pričekati, baš kao što je na čekanju najavljivana revitalizacija Imunološkog zavoda.
Opipljive brojke ono su što najviše zabrinjava Beroša. Naime, ukupan dug u zdravstvu popeo se na oko 15 milijardi kuna, od čega su dugovi bolnica premašili 11 milijardi kuna. Hitne pomoći za dugovanja ne daju rezultata pa je stoga Beroš ljeto odlučio provesti sastavljajući 16 točaka svojega reformskog paketa koji je trenutno na međuresorskom razmatranju. Finalno ga provjeravaju i analiziraju u ministarstvima financija i rada, u kojima se konzultiraju s Berošem kojemu, prema tvrdnjama upućenih, ovi rezovi ne sjedaju najbolje, svjestan je da će nakon njih definitivno u vodu pasti svaka nada da se vrati na tron najpopularnijih političara u državi, no isto tako svjestan je da, ako ne provede reforme, ne može računati na potporu premijera Plenkovića kojemu ionako već neko vrijeme nije najmiliji suradnik, bez obzira na to što se neumorno bori s pandemijom koronavirusa, nastojeći i osobno građane uvjeriti da se cijepe. Njegova uvjeravanja zasad ne daju rezultata, a hoće li i u kojoj mjeri njegove reforme zaživjeti i dati rezultata, vidjet ćemo. Stezanje remena u zdravstvu nije nešto što će javnost dočekati s pljeskom i osmijehom, za takvu reformu nijedan Berošev prethodnik nije imao hrabrosti, no Beroš i Plenković u prednosti su utoliko što do izbora imaju dovoljno vremena da se prihvate posla a da ih nitko za to ne opominje jer ranijih godina kritički nastrojena oporba danas se ionako bavi sobom i svojim problemima.