BEROŠ PRVI PUT ISKRENO PRIZNAO: ‘Sve je ovo previše za moju obitelj, pa i djeca me mole da dignem ruke od svega’

Foto: Goran Mehkek

Ministru zdravstva Viliju Berošu ovog ljeta baš nije najugodnije, njegov resor potreslo je više ozbiljnih incidenata i afera. Iako su ga pozivali na ostavku, po tko zna koji put on kaže  o tome ni ne razmišlja, jer je odlučan svoju reformu izvesti do kraja.

Svjestan je toga da zdravstveni sustav ima disfunkcionalnosti koje se odnose na prava pacijenata i namjerava ih promijeniti, a nije mu kaže jasno kako su desetljećima svi njegovi prethodnici zapustili neke segmente, primarnu zdravstvenu zaštitu, na primjer. Otkriva kako i njegova majka već dvije godine čeka na pregled neurologa u Splitu, i ne želi njegovo posredovanje da bi brže došla na red. »Neke stvari u zdravstvu nisu dobre. Moj je zadatak ispraviti ih, ne zbog moje mame, nego zbog tisuća ljudi koji su u sličnoj situaciji«, ističe u razgovoru za Novi list.

Slučaj smrti Vladimira Matijanića bacio je ozbiljnu sjenu na funkcioniranje zdravstvenog sustava. Vaše povjerenstvo utvrdilo je da nije bilo stručne pogreške, ali ostaje činjenica, koju navode i sami liječnici, da sustav nije dobro organiziran. Niste li, ako specijalizante u hitnoj službi nema tko nadzirati, a Paxlovid nije nabavljen od veljače, trebali ponuditi ostavku? Ako stručne pogreške i nije bilo, politička odgovornost prvog čovjeka u sustavu ne može se poreći…

 

“Prije svega, obitelji Vladimira Matijanića izražavam još jednom sućut. O tom događaju u javnosti su iznesene sve činjenice koje su utvrdili Samostalni sektor za inspekcije u zdravstvu te stručno povjerenstvo sastavljeno od šest liječnika različitih specijalnosti, imenovanih u sklopu postupka nadzora. Samostalni sektor za inspekcije u zdravstvu je, kao što i sam naziv sugerira, neovisna organizacijska jedinica koja obavlja nadzor u slučajevima kada okolnosti zahtijevaju dodatne izvide i prikupljanje informacija radi rasvjetljavanja pojedinih događaja u zdravstvenom sustavu. Tako je bilo i u slučaju smrti Vladimira Matijanića. U suprotnom bi se s pravom propitkivala uloga Ministarstva zdravstva u vidu mogućih pritisaka ili utjecaja na rad inspekcije, čemu i svjedočimo u određenim medijima proteklih dana, što odbacujem u cijelosti.



Štoviše, u svrhu osiguranja optimalnih uvjeta rada zdravstvene inspekcije, do završetka nadzora Ministarstvo nije javno komuniciralo imena stručnog povjerenstva unatoč višekratnim zahtjevima određenih medija i Hrvatskog novinarskog društva insinuirajući netransparentno vođenje procesa. Javno predstavljeno cjelovito izvješće Zdravstvene inspekcije, kao i osiguravanje medijima izravnog razgovora sa svim članovima stručnog povjerenstva, te čelnicima svih zdravstvenih ustanova koje su bile uključene u taj slučaj, samo po sebi opovrgava bilo kakav pokušaj prikrivanja ili iskrivljavanja očiglednih i dokazivih činjenica”.

O svim utvrđenim spoznajama i nepravilnostima daljnji sud će dati Hrvatska liječnička komora, Hrvatska komora medicinskih sestara te Općinsko državno odvjetništvo u Splitu. Vezano uz rad specijalizanata u zdravstvenom sustavu, on je jasno uređen Zakonom o zdravstvenoj zaštiti, odnosno Pravilnikom o specijalističkom usavršavanju doktora medicine. Specijalizanti rade pod nadzorom iskusnijih liječnika, a svaka njihova odluka podložna je provjeri i potvrdi nadležnog specijalista.

Na spomen ostavke ministar Beroš kaže:

“Moj ministarski mandat se stalno propitkuje, ne samo zbog epidemije COVID-19 već i zato što je pitanje zdravlja najvažnije za svakoga od nas i to je normalno i tako treba biti. Ni u jednom trenutku nisam uzmicao od odgovornosti, a i politička oporba tri puta je do sada stavljala moj ministarski mandat Saboru na provjeru. Bilo bi lakše otići, imam se gdje vratiti. Moja obiteljska dinamika se raspala, žena mi uzima gastroprotektive, djeca me mole da napustim ovo… bilo bi lakše odustati, ali što sam onda napravio? Reći će da nisam imao ideju, viziju, i zato jedva čekam da reforma krene u javno savjetovanje. Najlakše mi se vratiti u struku, to jedva čekam i tu sam doma. A dok sam ovdje, moj je zadatak da u sklopu Vlade radim na dodatnom unapređenju zdravstvenog sustava, da zakonskim izmjenama otvaramo prostor veće učinkovitosti u organizacijskom, financijskom i kadrovskom pogledu, što će u konačnici rezultirati višom kvalitetom i održivosti usluga. Rezultat ne ovisi samo o ministru zdravstva, već o osobnoj odgovornosti svih dionika sustava, uključujući i građane. Moramo se više okrenuti jedni drugima, slušati struku, a ponajviše liječnike obiteljske medicine. Oni su ti koji imaju cjelovitu sliku našeg zdravstvenog stanja, i time je njihova prosudba i zaključak od životne važnosti za svakog pacijenta”.

 

Ujedno je važno osvijestiti struku i javnost da zdravstveni sustav ne čini samo ministar Beroš već i ravnatelji, zamjenici i pomoćnici ravnatelja, predstojnici klinika, liječnici, medicinske sestre i tehničari te ostalo osoblje. Svatko od nas ima jasan opis posla i svoje odgovornosti. Ministar zdravstva je odgovoran za funkcioniranje zdravstvenog sustava, ali taj isti sustav bi trebao odgovarati i ministru zdravstva. Tako je u svim velikim sustavima diljem svijeta te hrvatski zdravstveni sustav ne smije biti iznimka. Time ne bježim od odgovornosti, dapače rado primam konstruktivne kritike, ali i tražim da svatko u svom dijelu da svoj doprinos u tom uzajamnom procesu. Politiziranje zdravstva, a poglavito stavljanje svakog nesretnog slučaja u kontekst političkih igara pojedinih stranačkih opcija, kojima posebno svjedočimo proteklih tjedana, ne čini dobro ni pacijentima, niti djelatnicima zdravstvenog sustava, i nije dobar put prema reformskim promjenama koje su nužne za bolje sutra hrvatskog zdravstva.

Obitelj Vladimira Matijanića najavljuje tužbe protiv pojedinaca i institucija koje smatra odgovornima za njegovu smrt. Hrvatska nikad nije sustavno riješila pitanje osiguranja od liječničke odgovornosti, zbog čega u slučajevima presude na štetu bolnica milijunske odštete i dalje plaćaju svi porezni obveznici. Je li to pitanje koje ćete rješavati?

 

“Pitanje osiguranja od liječničke odgovornosti regulirano je Zakonom o zdravstvenoj zaštiti, u članku 155. stavak 4. u kojem se navodi da je poslodavac obvezan sve djelatnike koji pružaju zdravstvenu zaštitu osigurati od štete koja bi mogla nastati u provođenju zdravstvene zaštite. Slijedom toga, svaki ravnatelj zdravstvene ustanove obvezan je sklopiti ugovor s osiguravajućom kućom kako bi se ispunila navedena zakonska odredba.

 

S konferencije za novinare na temu Matijanićeve smrti pozvali ste medicinsko osoblje da pacijenta »vrate u fokus«, dajući do znanja da to danas nije tako. Dakle, svjesni ste toga da su se temeljni odnosi u zdravstvu poremetili, a uzrok tome nije samo pandemija, već ozbiljni problemi u sustavu koje niste ni počeli rješavati. Novi Zakon o zdravstvenoj zaštiti trebao je biti u javnoj raspravi pred dva mjeseca, a još ga nema. Zašto?

 

“Svjedoci smo demografskih promjena posljednja dva desetljeća s jedne strane, ali i napretka medicine kao i promjene u pristupima liječenju s druge strane, traže od nas da se i mi tome prilagođavamo. Naravno da je uvijek u središtu pacijent, jer zbog njega i postojimo. Od samostalnosti hrvatske države govori se o potrebi reforme zdravstvenog sustava. Od prethodnih administracija naslijedili smo i dobre i loše strane zdravstvenog sustava te smo posebno usmjereni na stvaranje dodatne kvalitete u pružanju zdravstvene zaštite našim pacijentima, čije potrebe osluškujemo i kojima se trudimo što više prilagoditi s obzirom na postojeće trendove. Upravo je kvaliteta jedan od ključnih elemenata u predloženim zakonskim izmjenama koje prvenstveno podređujemo pacijentima. Bilo bi lijepo kada bismo mogli učiniti sve i odjednom, ali za sve je potrebno i stanovito vrijeme, jer sve procedure imaju svoj tijek i zakonitosti.

 

Moja opaska izrečena na konferenciji, koju spominjete, jest samo glasno podsjećanje svih u sustavu što je glavni zadatak. Težimo podizanju ljestvice prosjeka godina zdravog života koji je u Europskoj uniji 63,5, a u Hrvatskoj je 57,5 godina. Moramo misliti na kvalitetu života svih naših baki i majki, djedova i očeva, naše djece i sugrađana. Upravo radi njih ustrajem u provođenju nužnih reformskih promjena, unatoč i usprkos pojedinim interesnim skupinama, koje se vode samo vlastitim profitom i interesima”.

 

Što možemo očekivati u predstojećoj jeseni? Hoćete li se kao ministar baviti zdravstvenom reformom i funkcioniranjem sustava, ili će tema opet biti pandemija?

 

“Istovremeno radimo na dva kolosijeka, kao i do sada. Ulažemo napore u unapređenje sustava, ali istodobno pratimo kretanja kod nas i u svijetu vezano uz COVID-19. Naš zdravstveni sustav, posebno bolnički, prošao je teška iskušenja kroz epidemiju, imamo djelatnike i bogato iskustvo koji nam daje snagu u suočavanju i s narednim izazovima ove jeseni i zime, ali naglasak je na pripremama za daljnji održivi suživot s virusom. U dolasku su cjepiva nove generacije, a na građanima je da učine svoj dio kako bi se zaštitili od zaraze i težih oblika oboljenja. Zadaća sustava je stvarati optimalne uvjete za to, što kao zdravstvena administracija i ja radimo.

Kad će  lijek Paxlovid biti dostupan u Hrvatskoj?

“Vjerujem da će pregovori Europske komisije s proizvođačem i dobavljačem lijeka biti uspješno privedeni kraju i da će Paxlovid, kao jedan od lijekova koji se koriste u liječenju pacijenata zaraženih virusom SARS-Cov-2, biti dostupan i u Hrvatskoj. Kao što znate, a o tome je višekratno obavještavana i naša cjelokupna javnost, Hrvatska je kao članica Europske unije uključena u proces zajedničke nabave cjepiva i lijekova iz više razloga. Riječ je, prije svega, o maksimalnoj sigurnosti lijekova temeljem kolektivne procjene učinkovitosti i nuspojava, što se pokazalo važnim faktorom i u dosadašnjoj nabavi cjepiva i lijekova. Jednako tako su se pokazala važna jamstva u isporukama, a nisu zanemarivi ni financijski učinci velikih količina nabave, kao i sve druge prednosti kada s dobavljačem pregovara i ugovara strana koja zastupa više stotina milijuna građana. Hrvatska sama nema takvu pregovaračku niti financijsku snagu kao dio zajednice EU-a, no time ne zatvaramo vrata bilateralnim pregovorima”, kazao je ministar zdravstva Vili Beroš.

Facebook Comments

Loading...
DIJELI