BEROŠ REFORMAMA NASTOJI STABILIZIRATI ZDRAVSTVENI SUSTAV: Jedan bivši HDZ-ovac spominje se kao najbolji ministar zdravstva

Foto: Jurica Galoic/PIXSELL

U Ministarstvu zdravstva na čijem je čelu Vili Beroš ozbiljno se razrađuje reforma zdravstvenog sustava, a u prijedlogu izmjena Zakona o zdravstvenoj zaštiti u državno bi vlasništvo prešle sve opće i specijalne bolnice te zavodi za javno zdravstvo, što je već izazvalo brojne polemike u javnom prostoru, piše Dnevno.hr.

Jedna od prvih ideja Beroševe reforme je stvaranje registra opreme koji bi sadržavao analizu postojećeg broja i stanja uređaja te ostale opreme u svim hrvatskim zdravstvenim ustanovama, a taj registar bi u sebi sadržavao sve neophodne informacije od vrste do starosti uređaja pa sve do planiranog radnog vijeka.

Beroš svojom reformom definira i potrebu za izradom petogodišnjeg plana nabave nove opreme i uređaja s procjenama vrijednosti i dinamikom nabave, a ministrova ideja jest objedinjenje javne nabave u zdravstvu, što uistinu u njegovom resoru smatraju prvim, a po nekima i najznačajnijim korakom reforme.


Cilj te ideje je ujednačiti kvalitete roba i materijala, točnije standardizirati i optimizirati troškove i to tako da se u svim ustanovama u zemlji jamči jednakost zdravstvene usluge.

Prema Beroševoj računici u zadnjih deset godina ostvaren je prevelik rast troškova u odnosu na prihode sustava. U Ministarstvu razumljivo drže da prihodi sustava moraju biti veći, a jedna od ideja obuhvaća zahtjev prema Ministarstvu financija kojim bi se mijenjale odredbe Zakona o zdravstvenoj zaštiti. Sporna je izgleda ideja koja je stupila na snagu prošle godine u sklopu poreznog rasterećenja mladih, no u Beroševom resoru drže da bi se mlada i zdravija populacija ipak bilo poželjno ograničiti ili limitirati mjere da se mladi do 30 godina koji do sada nisu imali ugovor na nepodređeno kod poslodavca kod kojeg su zaposleni oslobađaju plaćanja doprinosa na zdravstveno razdoblje u roku od pet godina, radi se o mjeru za koju se iz zdravstvenog sustava na godišnjoj razini izdvajalo 1,2 milijarde kuna.



Kada bi Marić uistinu prihvatio Berošev prijedlog to bi rezultiralo time da se mladima su tu mjeru koristili smanje neto plaće.

Jedan od prvih koraka stabilizacije sustava po idejama Beroša i njegovih eksperata jest taj da se unutar kompletnog sistema odredi realna cijena. Prijedlog koji je sasvim sigurno izazvao najviše polemike jest onaj koji se odnosi na izdatke za bolovanje i porodiljne dopuste koji više ne bi bili na teret HZZO-a.

Iz udruge Glas poduzetnika upozoravaju pak kako će nove reforme koje Beroš predlaže biti pogubne i za građane, i za poduzetnike, ali i za domaće gospodarstvo u potpunosti.

“Udruga Glas poduzetnika ovim putem izražava izrazito nezadovoljstvo s objavljenim prijedlozima ministra Beroša vezanim za “reforme” u zdravstvu. Prema nacrtu prijedloga zdravstvene reforme, bolovanja i porodiljni više neće biti na teret HZZO-u, a mladi do 30 godina će ostati bez povlastica koje su dosad imali. Postavlja se pitanje tko bi onda plaćao trošak bolovanja i porodiljnog ako bi HZZO prestao pokrivati izdatke?

Naravno da se ponovo sve želi prebaciti na poduzetnike i građane koji su ionako preopterećeni. Smatramo kako se radi o apsurdnim prijedlozima zato što će ova zdravstvena reforma najvjerojatnije dodatno opteretiti poduzetnike koji ionako već plaćaju previše nepotrebnih nameta, na što neprestano upozoravamo”, upozorili su iz udruge u kojoj su napomenuli da nema smisla da poduzetnik plaća prva 42 dana bolovanja pošto mjesečno ionako izdvaja za svaku bruto plaću za zdravstveno osiguranje u iznosu od 16,5 posto.

“Udruga Glas poduzetnika upozorava kako ionako mnogi manipuliraju i varaju sustav dok su na bolovanju budući da HZZO ne provodi kontrole sve do trenutka dok bolovanje ne ide na njihov teret. Predlažemo da poduzetnik plaća prva tri dana izostanka, pa čak i u stopostotnom iznosu, te smatramo da bi sve ostale troškove trebao snositi HZZO, a ne poduzetnik. Umjesto da HZZO kontrolira tko i na koliko dugo ide na bolovanje i zaista odradi svoj posao kako treba, oni samo prebacuju lopticu na hrvatske poduzetnike.

Također, reforma će biti pogubna i za hrvatsko gospodarstvo u cijelosti zato što nije realno očekivati da će poduzetnici htjeti zaposliti osobe kojima je potrebno liječenje i koje imaju ozbiljniju povijest bolesti, ako znaju da će apsolutno sve ići na njihov trošak”, kažu iz ostalo iz Glasa poduzetnika.

Treba međutim napomenuti kako se reforme u hrvatskom zdravstvu spominju i pokušavaju provesti godinama. Svoj obol ovoj temi dala je Maja Vehovec koja je uredila knjigu‘O zdravstvu iz ekonomske perspektive’ koju je 2014. godine izdao zagrebački Ekonomski institut. U toj se knjizi podsjeća kako su promjene u zdravstvenom sustavu počele na samom početku procesa prijelaza s planskog u tržišno gospodarstvo. ”Međutim, nije se dogodila samo jedna reforma, već je uslijedio niz reformskih pokušaja da se neučinkovit i skup sustav transformira u moderan, kvalitetan i dostupan zdravstveni sustav“, navodi se u spomenutoj knjizi.

Prva konkretna reforma zdravstva krenula je 93-e godine kada je osnovan HZZO koji je zamišljen kao središnja ustanova za financiranje sustava, i koja se bavila privatizacijom zdravstva, no kako s time nije postignuto previše, tako u novu reformu ulazimo u Račanovoj vladi 2002. godine kada se povećava cijena participacije za niz zdravstvenih usluga, tada se uvodi dopunsko osiguranje te smanjuje visina naknada za bolovanje, kako se već naredne 2003.godine mijenja vlast tako ova reforma nikada ni nije ozbiljno zaživjela.

Reformirati se sustav pokušavao i tri godine kasnije kada su uz ostalo uvedene dvije liste lijekova, ona osnovna bez plaćanja participacije i dopunska s doplatom osiguranika. U eri bivšeg HDZ-ovca i bivšeg ministra Darka Milinovića bolnički limiti dižu se za 17 posto.

Ootpisao je 175 milijuna kuna bolničkih dugova, a povećao kontrolu izdataka za lijekove te za bolovanja. Milinović je povećao broj usluga koje se plaćaju te se to plaćanje moglo izbjeći dopunskim zdravstvenim osiguranjem čime je digao broj njegovi korisnika, proširio je krug onih koji plaćaju obvezno zdravstveno osiguranje, za umirovljenike s najnižim mirovinama jedan posto doprinosa pokrivao se iz proračuna, uveo je dodatni izvor financiranja od općeg oporezivanja te duhanskih trošarina, krenuo je u administrativna spajanja bolnica pa mnogi nerado ispod glasa i u samom HDZ-u priznaju da je on zapravo jedini ministar koji je krenuo u ozbiljnu reformu zdravstva.

Nakon HDZ-ove ere Vladu preuzima Zoran Milanović koji ministrom financija imenuje Slavka Linića, jedno vrijeme zdravstvenim resorom upravljao je profesor Rajko Ostojić, Vlada diže pet milijardi kuna kredita za sanaciju zdravstvenog sustava. No Ostojić nije imao dugo vremena za uređenje sustava, jer na čelo Ministarstva zdravstva nakon njega stiže Siniša Varga koji najavljuje postupno smanjivanje bolničkih limita i ponovan prelazak na plaćanja po obavljenoj usluzi, ali kako se Varga nije dugo zadržao na čelu zdravstvenog resora i kako Vladu preuzima Orešković ministarstvo zdravstva vodi Dario Nakić koji se tako kratko zadržao u ministarstvu da nikakve ideje nije ni stigao provesti. Ideje o povećanju cijena alkohola i duhana, kao opciju za saniranje problema u zdravstvu nudio je pak Milan Kujundžić koji je iz Plenkovićeve vlade otišao pod utegom vlastitih nekretninskih afera.

Nakon njega u zdravstvo na samim začecima ulazi Beroš koji bi i zbog ovih posljednjih prijedloga mogao ostati i bez ono malo rejtinga kojega danas ima.

Facebook Comments

Loading...
DIJELI