U Beogradu se održao samit Pokreta nesvrstanih na kojem su se okupila izaslanstva iz 105 država i 11 međunarodnih organizacija s oko 550 sudionika.
No, ime jednog od trojice osnivača toga pokreta – Josipa Broza Tita, nije ni spomenuto iako je događaj organiziran na 60. obljetnicu prve službene konferencije koju je na istom mjestu organizirao upravo Tito uz indijskog predsjednika Džavaharlala Nehrua i egipatskog šefa države Gamala Abdela Nasera.
Iz tportala razgovarali su s bivšim hrvatskim predsjednikom Stjepanom Mesićem o tom događaju, a on im je rekao da ga taj detalj poprilično iritira te da je riječ o “falsificiranju povijesti”.
Mesić je u vrijeme svog predsjednikovanja dva puta prisustvovao samitima Pokreta nesvrstanih, i to 2006. godine u Havani i tri godine kasnije u Šarm el Šeiku. Nakon odlaska s dužnosti 2012. godine pojavio se na istom događaju u Teheranu.
U Pokretu nesvrstanih danas se nalazi 120 država i 17 promatrača, među kojima je i Hrvatska. U srpskim medijima o samitu se naveliko pisalo kao o akciji predsjednika Aleksandra Vučića, kojom se želi spriječiti daljnje priznavanje nezavisnosti Kosova ili utjecati na manje države koje bi povukle svoje priznanje.
Na samitu Pokreta nesvrstanih pojavio se i ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov. U doba Hladnog rata Pokret nesvrstanih je osnovan upravo kako bi se pronašao srednji put i izbjeglo svrstavanje kompletnog čovječanstva na jednu ili drugu, rusku ili američku stranu. Dakle tadašnji Sovjetski Savez bio je razlog samog osnivanja ove organizacije.
“Činjenica je da se Pokret nesvrstanih pojavljuje u vrijeme najintenzivnijeg Hladnog rata, kada Istok i Zapad nisu imali ikakvih kontakata osim što su se međusobno optuživali. Pojavila se skupina zemalja koje nisu željele biti ni u jednom bloku i koje su tim potezom djelovale smirujuće na svjetski poredak, uspostavljena je komunikacija i tenzije su spuštene. Josip Broz Tito kao glavni organizator time je izgradio snažnu političku poziciju i postao jedan od najvećih svjetskih državnika, a ne spomenuti njegovo ime i ulogu upravo na šezdesetu obljetnicu prvog sastanka čisti je povijesni falsifikat. No to manje govori o samome Titu, a više o ovom nesretnom predsjedniku Srbije koji ništa ne razumije”, rekao je Mesić za tportal.
Vučić je današnju Srbiju predstavio kao “pravnog sljednika Jugoslavije”, zalažući se za multilateralizam, poštivanje međunarodnih normi i slično.
“To je apsolutno pogrešno: osnivač Pokreta nesvrstanih bila je Jugoslavija, a njeni su nasljednici svi konstitutivni elementi države, ni manje ni više”, istaknuo je Mesić.
Dodao je kako se “danas u međunarodnim odnosima pojavljuje nešto što sliči na Hladni rat – samo što se ne odvija u onom intenzitetu, ima prije svega propagandni karakter i u njemu sudjeluje više grupacija zemalja”.
“Pokret nesvrstanih mogao bi ponovno odigrati pozitivnu ulogu i pridonijeti smirivanju tenzija ukoliko bi zemlje bile koordinirane, dakle puno ovisi o državi koja preuzima štafetnu palicu, Azerbajdžanu. Poruke sa sastanka u Beogradu svakako ne idu u tom smjeru – zapravo, ukoliko su već zanemarili Titovu ulogu, tamo nismo čuli nijednu poruku vrijednu pažnje”, naglasio je bivši hrvatski predsjednik.
Mesića je neugodno iznenadilo da na dvodnevni sastanak u Beogradu nije bio pozvan bivši jugoslavenski ministar vanjskih poslova Budimir Lončar.
“Nitko nije osjetio potrebu za to, premda se radi o čovjeku koji je sudjelovao u organizaciji apsolutno svih sastanaka Pokreta nesvrstanih. Pa mogli su ga pozvati barem na čaj! Ne, to su ptice koje vole koristiti tuđe perje, ali dobro se zna da i dalje imaju svoje vlastito”, rekao je Mesić.
Vučićevo inzistiranje na blokadi međunarodnog priznanja Kosova smatra opsesijom i tvrdi da je taj proces naprosto nemoguće zaustaviti – samo što se srpska politička elita u strahu za svoju političku sudbinu ne usuđuje javno priznati da se radi o gotovoj stvari.
Bivši hrvatski predsjednik smatra da bi Hrvatska morala imati aktivniju ulogu u Pokretu nesvrstanih, čak i usprkos članstvu u NATO-u i Europskoj uniji i jasnoj integraciji među zemlje sa zapadnim sustavom vrijednosti.
“Žao mi je što Hrvatska na planu suradnje s Pokretom nesvrstanih nije učinila gotovo pa ništa, kao da uvijek postoji strah aktualne vlasti da bi se taj potez protumačio kao želja za povratkom Jugoslavije. Ta država je mrtva i više ne može postojati, ne postoji prepreka za suradnju sa susjedima i svim drugim državama na ovom planetu. Treba raditi na komunikaciji i održavanju mira, a gospodarska suradnja logičan je idući korak”, zaključio je Mesić za tportal.