Potpredsjednica SDP-a i europarlementarka Biljana Borzan u Newsroomu je govorila o temi kojoj se već tri dana govori u javnosti – riječkom kafiću Three Monkeys iz kojeg su prije desetak dana, nezadovoljni potezima vlade i stožera, poručili da HDZ-ovci u njemu nisu dobrodošli.
Borzan je naglasila da je taj potez kafića, koji je premijer Plenković komentirao tek deset dana nakon što je objavljen, HDZ-u dobro sjeo kao tema za skretanje pažnje javnosti.
“Ovo je još jedan način skretanja pažnje Vlade sa stvari koje propuštaju napraviti. Pozornost se skreće na incident koji nije baš, na HDU-ovu žalost, začudio mnoge u Hrvatskoj. Ljudi su ogorčeni, ne samo kada gledamo afere u HDZ-u, nego i kada vidimo HDZ-ovce koji godinama ne plaćaju najam državne kuće, kada vidimo da netko ima Porsche – a plaća 100 kuna stanarinu, te da su privilegirani HDZ-ovi političari gurnuli svoje bližnje da se cijepe”, rekla je Biljana Borzan.
Komentirajući to što je Andrej Plenković stavio u tom kontekstu HDZ-ovce u rang sa Židovima, kaže kako je to krajnje pogrešno.
“Ljudima je svega preko glave. Premijer ne može izjednačavati natpis koji se odnosi na nečije političko opredjeljenje i na nešto što je netko dobio rođenjem. Nije isto HDZ-ovac i Židov, ili SDP-ovac i homoseksualac. Poruke netolerancije koje se odnose na manjine se karakteriziraju kao incidenti, remećenje javnog reda i mira. S druge strane, kada se napadne HDZ-ovce, koji su kod ljudi izazvali neizdrživi gnjev, nastane cijela gužva, tri dana pričamo o tome, plače se preko medija – “nas se gazi”.
Onaj tko je na poziciji moći ne može izazvati sažaljenje manjine koja si ne može priuštiti mnogo toga što HDZ-ovci mogu”, rekla je Biljana Borzan i dala primjer toga na što misli.
“Jedan mi se HDZ-ovac nedavno požalio da ima sudski proces koji nije uspio riješiti – unatoč tome što je član HDZ-a. Zamislite hrvatske tragedije, uđeš u HDZ, a ne riješiš sve svoje životne probleme. Zbog takvog se ponašanja uvriježio stav prema HDZ-ovcima i naravno da to izaziva i određeni gnjev”, rekla je Borzan.
Naglasila je da nije za to da radimo podjele u društvu, niti da se pravi podjela oko toga da se zna ‘tko gdje izlazi’.
“Ne mislim da je to najspretniji način izražavanja bunta, no onaj tko je podržavao šatoraše ili radio na rivi za vrijeme Račanove vlade silne demonstracije nema pravo sada se ponašati kao ugrožena vrsta. To su dvostruka mjerila”, istaknula je Borzan.
Ona ne vjeruje u priče o ‘novom HDZ-u’.
“Predsjednici HDZ-a se mijenjaju, ali način funkcioniranja ostaje potpuno identičan. Ne znam po čemu je ovo novi HDZ, bitno drugačiji od Sanaderovog, Tuđmanovog, Karamarkovog… Sve je to isti obrazac ponašanja, a pri svakim se izborima pokušava prikazati kao nešto novo – a vidimo sve staro.
HDZ, ako gledamo kako je bilo u prošlosti, će u kampanji ili naći unutarnjeg neprijatelja ili će sa svojim prijateljima iz susjednih zemalja uspjeti dogovoriti određene akcije koje će izazvati antagonizam u Hrvatskoj. To smo viđali iz izbora u izbore. Netko bi iz vana poslao izjavu kojom se diže biračko tijelo na noge, ako ne tako, onda se u zemlji nalazi netko koga se optužuje i koristi u izborne svrhe.
Sada se radi o čovjeku koji ima kafić, stvara se atmosfera da su HDZ-ovci ugroženi. Ne vjerujem da itko u Hrvatskoj može povjerovati da su HDZ-ovci ugroženi zbog jednog natpisa na kafiću. Ne mislim da su takvi potezi dobri za hrvatsko društvo i ne potičem ih i to ne bi trebalo izazvati val sličnih akcija. To nije u redu, no mogu razumjeti da su ljudi ogorčeni i gnjevni”, rekla je Borzan.
Joško Klisović je izvrstan kandidat, no za kandidata su okolnosti presudne. Vrkić u Osijeku 2008. nije prešao prag, ali pet godina kasnije Krešimira Bubala pobjeđuje glatko. Kandidat može biti najbolji, ali ako mu okolnosti ne idu na ruku može doći do rezultata kakvom se ne nada.
Povoljna okolnost u Zagrebu je ta što bi ljudima sada trebalo zaista biti dosta Milana Bandića – no to mi se činilo i na prošlim izborima. Čini mi se da je broj nezadovoljnih velik, ali ne smije se zanemariti broj onih koji po poslovnoj obvezi glasa za Bandića.
Mi smo se kao stranka u Zagrebu odlučili raskrstiti s ostavštinom Milana Bandića i vjerujem u povratak naših iskonskih birača.
Nepovoljna okolnost je rasipanje glasova i zato će biti teško voditi kampanju. Prema Možemo nemamo gard da se s njima tučemo na izborima – to ni ne treba raditi, jer imamo slične političke programe. SDP kada nije išao 2007. godine na izbore s HNS-om je izgubio 10-ak mjesta, a da smo išli zajedno mogli smo pobijediti. No Možemo želi ići samostalno i izvući maksimum koji mogu”, rekla je Biljana Borzan.