Posebni su apeli upućeni uoči ovogodišnje komemoracije na Bleiburgu, koja će ove godine biti pod posebnim mjerama nadzora
O ovogodišnjoj bleiburškoj komemoraciji u „Novom danu“ N1 televizije govorio je Bože Vukušić, glavni tajnik Počasnog bleiburškog voda.
Naime, po prvi puta na skupu će biti prisutni i službenici austrijske Savezne agencije za strance i azil koji imaju ovlasti na licu mjesta izreći zabranu boravka u Austriji onima koji prekrše austrijske zakone. Policija će na Bleiburg dovesti i specijalce i policijski helikopter, a bit će tu i predstavnici državnog tužiteljstva.
S obzirom na apele iz Austrije ove godine je organizacija komemoracije nešto drugačija, pojačali ste mjere opreza ne bi li došlo do incidenata?
“Zapravo, 90 posto mjera koje ćemo ove godine primijeniti, primjenjivali smo i proteklih godina. Zbog dodatnih zahtjeva mjesnog biskupa u Klagenfurta, ove godine, i mi kao organizator komemoracije i austrijska policija na javnim površinama smo uveli dodatne mjere kako bismo spriječili da određeni nemarni ljudi ili provokatori čine štetu komemoraciji.”
Koje su to mjere? Više neće biti šatora?
“Tih šatora više neće biti jer na pripremnom razgovoru s mjesnim biskupom, on je tražio da spriječimo moguće incidente, a većina incidenata događala se u šatorima ili u njihovoj blizini jer ljudi popiju i pjevaju i čine geste koje su čak i zakonski zabranjene u Austriji. Mi smo rekli da nemamo mogućnosti kontrolirati što se događa u šatorima, nego da je jedina mogućnost ukinuti ih.”
Kako tumačite da baš ove godine iz Austrije toliko snažni apeli?
“U tom pravcu stvar se razvija već od 2015. od obilježavanja 70. godišnjice kad je došlo preko 50.000 ljudi pa idućih godina između 25 i 30 tisuća i to je jedan broj za koji se zainteresirala i austrijska politika i postao je to dijelom unutarnjepolitičke problematike Austrije. Određena previranja u njihovoj politici se prelamaju preko naših leđa.”
Bile su najave i svojevrsnih protuskupova?
“Postavljeni su zahtjevi, ne znam do kuda je to došlo, no teško da to može dovesti komemoraciju u pitanje. Po austrijskom zakonu o javnom okupljanju, ako su dva ili više skupa, austrijska policija je dužna prostorno i vremenski razdvojiti te skupove da ne dođe do incidenata. Nama je rečeno da će poduzeti sve da se ne dođe u fizički kontakt.”
Ima li Hrvatska problemu u sočavanju s prošlosti?
“To je očigledno, inače Vlada ne bi imala potrebu osnivati posebno Vijeće koje je trebalo napraviti prijedlog odgovornog suočavanja s prošlosti. U tom pravcu odgovornog suočavanja mi smo tek na početku praktički.”
Često se dogodi incidenti koji se povezuju s relativizacijom ustaštva. Brojne su kontroverze i kod ove komemoracije.
“Nažalost, te marginalne pojave i pojedinci, oni su po svom političkom i društvenom značaju stvarno marginalni. Njihov značaj se napuhava. Kada je 2015. bilo 50.000 ljudi, bila je svega nekolicina onih za koje se može reći da su na neki način počinili incidente. Nitko se ne posvećuje ciljevima ovih desetaka tisuća. Bleiburška tragedija je najveća, jedna je od dvije najveće tragediju u cjelokupnoj hrvatskoj povijesti. Poslije rata praktički nije bilo obitelji koja u širem krugu nije imala neku žrtvu. Kad smo svjesni toga onda možemo znati i pretpostaviti što to ukupno znači za hrvatski narod i društvo i s kakvim frustracijama su Hrvati izašli iz Jugoslavije kad su prvi put nakon 45 godina mogli govoriti o tom problemu.”
Kako tumačite navode da se radi o nostalgiji za NDH?
“Taj osjećaj postoji kod jednog broja ljudi, ali apsolutno mislim da je to marginalna pojava. Incidenti koji se događaju, ne događaju se na samom mjestu komemoracije, nego izvan njega, na području za koje je odgovorna austrijska policija. Policija neke odstranjuje, neki su čak bili zatvoreni.”
Sabor je i ove godine pokrovitelj komemoracije. Što kažete na inicijative iz SDP-a da se to pokroviteljstvo ukine?
“Meni je žao zbog opće političke klime u Hrvatskoj. Ljudi u vodstvu SDP-a kao ideološki sljedbenici počinitelja ovog zločina su najmanje pozvani odlučivati gdje će se i kako komemorirati te žrtve. Najpozvanije su obitelji žrtava.”
Koliko košta komemoracija, kako ste se snalazili dok nije bilo pokroviteljstva Sabora?
“Kad je ukinuto pokroviteljstvo 2012. mi smo se najprije zabrinuli kako dalje i pozvali smo općine, gradove, županije, pravne i fizičke osobe u Hrvatskoj i iseljeništvu da pomognu organiziranje. Mi smo od tih donacija dobivali duplo do triput više od donacije Sabora. Sad kad je Sabor opet pokrovitelj ti isti ljudi vele ‘sad vam ne trebamo mi’ i sad zapravo manje dobivamo nego u tom razdoblju, kad smo digli razinu koju nam je sad problem održati.”
Koliko ljudi očekujete ove godine? Tko će doći iz državnog vrha?
“Upravo ova događanja i mjere čine problem da napravimo preciznu procjenu ljudi. Očekujemo između 15 i 25 tisuća ljudi. Predsjednica nam je javila da će njezin izaslanik biti ministar Goran Marić. Još nismo dobili odgovor od predsjednika Sabora hoće li on doći osobno ili poslati izaslanika, a premijer je rekao da će njegov izaslanik biti ministar Tomo Medved. Iz BiH na komemoraciju dolazi osobno Dragan Čović, predsjednik Hrvatsko narodnog sabora koji je supokrovitelj komemoracije.”
Odnosi između Hrvatske i Srbije ponovno su zahladili, između ostalog iz zbog izjava iz Srbije o Bleiburgu i Jasenovcu.
“Jasno je da poruke iz Beograda i izjave koje možemo čuti su na tragu velikosrpske progagande koja je odavno poznata, to su političke provokacije. Dobra je odluka hrvatskog vodstva da se ne spušta na takvu razinu, međutim mora biti svjesno o čemu se radi i uvijek imati neku vrstu spremnog odgovora. Srbija je u Drugom svjetskom ratu bila jedna od najvjernijih saveznika Hitlera. Od svih kvislinških država, stvarnih i takozvanih, Srbija je prva objavila da je u cijelosti riješila ‘židovsko pitanje’.”