CAPAK I BEROŠ SU PODBACILI, STIŽE NJIHOVA LJEPŠA VERZIJA: Na scenu stupa Plenkovićev adut za cijepljenje

Foto: Davorin Visnjic/PIXSELL

Hrvatski zavod za javno zdravstvo, kojim rukovodi Krunoslav Capak, objavio je nedavno serijal videouradaka u kojima javne osobe pozivaju građane na cijepljenje.

Spotovi bi trebali biti nastavak intenzivirane kampanje cijepljenja građana protiv covida-19, u čemu Capakovu Zavodu asistira Ministarstvo zdravstva predvođeno Vilijem Berošem.

Noćna je to mora premijera Andreja Plenkovića koji se našao u bezizlaznoj situaciji.


Jasno je da Capakova i Beroševa kampanja nisu plodonosne. Dapače, čini se kako baš zbog nje broj skeptika nezaustavljivo raste, a istovremeno Plenković nema alternativno rješenje i kadrove kojima bi zamijenio ovaj neuvjerljivi i potrošeni dvojac koji bi promocijom cijepljenja trebao spasiti klimavu turističku sezonu, o čijem nam opstanku ovisi kompletan državni proračun, pa i jesen koja bi zbog pojave novih sojeva mogla biti neizvjesna. Još jedan lockdown Hrvatskoj ne bi dobro sjeo, znaju to vrlo dobro kolege ministra Marića koji napominju da će našoj zemlji trebati godine da se oporavi od posljedica što su ih na državnu blagajnu ostavila prva dva zatvaranja.

Svjesni su državni financijaši pritiska koji korona donosi i prezaduženom zdravstvenom sustavu pa kažu kako su Milanović i Plenković, ako se gledaju sirove brojke, u pravu kada kažu da od jeseni treba nastaviti s normalnim životom. Vjeruje se kako je upravo teza o normalnom životu najbolja propaganda cjepiva, a dio stručnjaka smatra kako bi Plenković trebao prestati s prijetnjama upućenima prema necijepljenim građanima.



Umjesto toga, više se treba fokusirati na beneficije onih građana koji su pristali otići pod iglu. Sve to, međutim, košta. Baš kao što je papreno plaćena Capakova kampanja s estradnjacima, koja je iživcirala Plenkovića nakon što je bacio pogled na društvene mreže na kojima su se i znani i neznani društveni protagonisti sprdali sa spotićima u kojima umjesto liječnika i znanstvenika građane na cijepljenje pozivaju Tonči Huljić, Željko Bebek i Ida Prester.

“U videospotovima poznate osobe različitih zanimanja iz javnog života Hrvatske govore o svojim iskustvima s epidemijom covid-19 i cijepljenjem protiv te zarazne bolesti koja se proširila cijelim svijetom. Autor spotova je poznati hrvatski glumac i redatelj Dejan Aćimović koji je pred kameru doveo brojne kolegice i kolege glumce, televizijske novinare, sportaše i trenere, pjevače i kompozitore”, pohvalio se HZJZ na svojim internetskim stranicama. Treba imati na umu da je Capak za 12 Aćimovićevih spotova iskeširao više od 162 tisuće kuna, a za posao za koji se zainteresirala tvrtka Da Film bez ijednog zaposlenika interes je pokazivalo još šest ponuđača koji Capaku izgleda nisu bili po volji.

Kritičari tvrde kako je prije svega kampanja promašena jer poznate osobe koje promoviraju cjepiva, s izuzećem braće Sinković, ni po čemu značajnom nisu poznate, videi su izrađeni amaterski, a u nekima od njih estradnjaci više promoviraju sebe, svoju glazbu i CD-e negoli samo cjepivo. Svjestan je toga i Plenković, koji je posljednjih desetak dana posebno bijesan na Capaka, kojega nastoji držati što dalje od javnosti pa se i njegova tumačenja tijeka pandemije sve rjeđe spominju u medijima. Sve je dodatno zakuhao znanstvenik Lauc, od čijih se teza Plenković javno distancirao premda je on i dalje član zamrlog Vladina znanstvenog savjeta.

Kada bi trenutna procijepljenost, znanstvenici i estradnjaci bili jedini Plenkovićev problem, tada možda problema ne bi ni bilo. Međutim, osim što se Hrvati nisu dovoljno procijepili dvjema dozama cjepiva, neugodnosti bi mogle uslijediti i na jesen. Spominje se treća doza, a među Hrvatima već sada postoji određeni otpor. Dio europskih zemalja za treće se cjepivo već počeo pripremati.

Panika je pak u Plenkovićevim redovima u isto vrijeme intenzivirana jer je postalo još jasnije kako Hrvatska u pogledu cijepljenja nema baš nikakvu strategiju. Ni prve dvije doze cjepiva nismo podijelili u skladu s planom pa je malo vjerojatno da će se to dogoditi i s najavljenom trećom dozom. Sve to negativno bi se moglo odraziti na broj oboljelih.

Vidljivo je kako Beroš i Capak nisu ti koji ovu problematiku mogu riješiti i da građani sve više od njih zaziru pa Plenković i ovdje ide prema svojem famoznom pomlađivanju.

Screenshot/N1

Odnedavno zato, nimalo slučajno, o pandemiji sve češće govori mlada epidemiologinja Zvjezdana Lovrić-Makarić. S ovom mladom damom, ali i s nekim novim licima i poznatim liječnicima, Plenković će bez formalnih promjena u Stožeru nastojati neutralizirati negativan rejting Beroša i Capaka, no pitanje je u kojoj će mjeri ta nastojanja uroditi plodom, a pitanje je i kako će se prema necijepljenoj Hrvatskoj postaviti Europska komisija čija je predsjednica Ursula von der Leyen prije nekoliko dana otkrila kako je dostignut cilj od 70 posto cijepljenih odraslih u Europskoj uniji.

Bez obzira na to što je cilj na razini Unije dostignut, šefica Komisije i dalje ne odustaje od poziva na cijepljenje te poručuje kako je i delta varijanta vrlo opasna. U Hrvatskoj je 24. srpnja broj ukupno apliciranih doza cjepiva protiv covida-19 dosegao 3,005.376. Ukupno je prvom dozom cijepljeno 1,620.106 osoba, dok je 1,385.270 cijepljeno dvjema dozama. Prema podacima Zavoda, cijepljenje je završilo za 1,429.990 osoba, od čega je najveći postotak cijepljenih u Zagrebu, dok su dalmatinske županije, s izuzećem Dubrovačko-neretvanske, i dalje na dnu, a to je i jedan od uzročnika Plenkovićevih glavobolja jer je dobro poznato da upravo Dalmacija u najvećoj mjeri ovisi o turizmu i turističkoj sezoni.

Facebook Comments

Loading...
DIJELI