CRKVA IZMEĐU KOLINDE I ŠKORE Bore se za iste birače

Goran Mehkek/Cropix

Kampanja će biti prljava, nagovijestio je početkom ljeta HDZ-ov doajen Vladimir Šeks, proročanski najavljujući predsjedničke izbore. Ono što je Šeks najavio prije više od tri mjeseca ovih se dana počelo ostvarivati, pa, iako službena kampanja nije ni počela, javnost svjedoči žestokoj bitci za Pantovčak koju možemo nazvati i jednom od najneizvjesnijih. No, ne vode se ovdje bitke na koje smo navikli između HDZ-a koji je dva desetljeća simbolizirao desnicu i SDP-a koji je bio sinonim za ljevicu – ključna je borba koju vode dva konzervativna predsjednička kandidata – aktualna predsjednica i HDZ-ova kandidatkinja Kolinda Grabar-Kitarović i slavonski pjevač Miroslav Škoro. Njih dvoje ciljaju na iste birače i jedno su drugome najizravnija konkurencija, osobito kada govorimo o prvome krugu predsjedničkih izbora koji bi se trebali održati krajem prosinca.

Lobiranje s oltara

Predsjednica ne bi trebala imati puno brige sa Zoranom Milanovićem u drugome krugu, problem joj je Škoro u prvome krugu, tvrdi iskusna ekipa iz stožera Kolinde Grabar-Kitarović, svjesna popularnosti koju slavonski pjevač ima u hrvatskome društvu. Osim popularnosti, problem predsjednici predstavlja i to što se sa Škorom bori za iste birače – branitelje, domoljube, vjernike. Ljudi su to koji redovito prate zbivanja u konzervativnom dijelu političke arene, ali i ljudi koji itekako uvažavaju poruke koje s oltara odašilju biskupi i svećenici.

Te poruke predstavljaju novi problem za predsjednicu jer se čini da su i crkveni poglavari ovaj put podijeljeni između dva snažna kandidata na desnici — Škore i Grabar-Kitarović. Da će se upravo u Crkvi voditi vrlo važna, ako ne i odlučujuća bitka, moglo se naslutiti ovih dana, kada je jedan tjednik pomalo senzacionalistički objavio priču o navodnom tajnom Škorinu posjetu Kaptolu. Da od tajnog posjeta nije bilo ništa, ispostavilo se istoga dana kada se saznalo da je slavonski pjevač i predsjednički kandidat sudjelovao na javnoj tribini o padu Berlinskog zida koja se održavala u Nadbiskupijskom pastoralnom centru na Kaptolu prvoga dana listopada. Tribinu je organizirala zaklada Konrad Adenauer Stiftung u suradnji s Centrom za obnovu kulture koju vodi Stijepo Bartulica. Škoro je ondje bio u društvu HDZ-ova saborskog zastupnika Miroslava Tuđmana te rektora zagrebačkog sveučilišta Damira Borasa. Premda njegovo sudjelovanje na toj tribini vjerojatno nema nikakve veze s time da bi ga mogao podržati Bozanić, to što je Škoro uopće bio pozvan na skup te razine, na toj adresi i od navedenih organizatora pojavio jasan je pokazatelj da želi biti prisutan među vjernicima.

Priliku da se obrati vjernicima te da bude prisutna među njima ne propušta ni Grabar-Kitarović koja se u posljednje vrijeme sve češće pojavljuje na misama. Osim one protokolarne u Kninu tijekom obilježavanja Oluje, znakovito je da je predsjednica nedjelju uoči objave kandidature iskoristila da bi se pojavila na dvjema misama. Prije podneva pojavila se u Trilju, a u večernjim satima stigla je u svoju župu u Jelenje, gdje joj se obratio lokalni svećenik Ivan Milardović, lobirajući za nju s oltara te neizravno sugerirajući vjernicima da na nadolazećim izborima na glasačkim listićima zaokruže ime svoje sumještanke i aktualne predsjednice, koju je nahvalio.

– Nimalo ne sumnjam u vaš program, svaki je vaš istup izniman, a mislim da moje mišljenje dijeli većina ljudi na ovoj misi – rekao je Milardović. Kako smo doznali ovih dana iz dobro upućenih izvora, u tom mišljenju lokalni svećenik iz domicilne župe Kolinde Grabar-Kitarović u Jelenju nije usamljen. I na ovim izborima, baš kao i na prošlima, dio crkvenih poglavara stat će uz Grbar-Kitarović.

Veza s Crkvom

Premda svećenstvo, kao uostalom i dobar dio vjernika, premijeru Plenkoviću zamjera ratifikaciju Istanbulske konvencije na kojoj je inzistirao unatoč njihovu protivljenju, kada je o predsjednici riječ, istupaju s dozom opreza jer, kako kažu, Grabar-Kitarović nije Plenković. Uz to što se nije previše isticala prilikom ratificiranja Konvencije, dobar dio crkvenih dužnosnika vjeruje kako ona zapravo s Plenkovićem surađuje silom prilika. Stav svećenika koji su skloni aktualnoj predsjednici je da je Plenković legitimno izabran predsjednik stranke bez čije infrastrukture i logistike ona teško može izaći na izbore, no kako se od njega ipak ogradila formiranjem svojega tima u kojemu važnu ulogu ima Plenkovićev oponent Davor Ivo Stier.

Ovaj konzervativac koji je otvoreno i javno ustao protiv Istanbulske konvencije baš u vrijeme kada se s predsjednicom našao na proputovanju Argentinom, Kolindina je poveznica s crkvenim poglavarima. Stier u konzervativnim krugovima i među svećenstvom uživa neupitan ugled, a vjeruje se kako je upravo angažiranjem njega kao jedne od ključnih figura kampanje, Grabar-Kitarović pokazala crkvenim krugovima da ne dijeli Plenkovićev svjetonazor. Predsjednica se i odabirom Ivana Anušića za šefa kampanje, ali i pregovorima s karlovačkim županom Jelićem distancirala od Plenkovićeva HDZ-a, što je u očima čelnika Hrvatske biskupske konferencije svakako plus. Ne treba zanemariti ni Željka Reinera, koji bi također s biskupima i svećenstvom trebao odraditi veliki dio posla agitirajući za HDZ-ovu predsjedničku kandidatkinju.

Predsjednica dobre kontakte održava i u krugovima koji su bliski Crkvi, pa tako nije tajna da je i u korektnim odnosima sa Željkom Markić, a s čelnicima njezine udruge “U ime obitelji” sastala se uoči ovogodišnjeg “Hoda za život”. Iako se nije se izravno založila za zabranu abortusa, jasno je dala do znanja da je ona za zaštitu nerođenih. Na istom je tragu i Škoro, koji nije precizirao svoje stajalište o abortusu, već je upotrijebio izlizanu floskulu tvrdeći da je on protiv abortusa, ali ne i da je za zabrane. Predsjednica računa i na potporu bivše HSS-ovke Marijane Petir, koja je također bliska s crkvenim poglavarima.

Vjera i domovima

I u Škorinu timu su svjesni da će ideološke teme biti ključ u ovim izborima, te jako dobro znaju kako vjernici predstavljaju veliki dio njihove biračke baze.

– Pravi predsjednik države bio bi protiv ratificiranja konvencije – poentirao je Škoro u nedavnom gostovanju u emisiji Velimira Bujanca. Škoro, također, ima i veliku prednost na Grabar-Kitarović — svoje pjesme. U njima se često referira na vjeru, ljubav i domovinu, kao tri vrlo važne stvari u životu, pa ga tako šira publika već poistovjećuje s tim motivima i porukama. Škoro vjeru, ljubav i domovinu spominje i u svojim recentnim istupima u javnosti, pa je tako o njima govorio i sredinom svibnja prilikom gostovanja na Hrvatskom katoličkom radiju. Nedugo nakon toga objavio je svoju kandidaturu, a njegov stožer je odlučio napraviti korak dalje od Grabar-Kitarović. Škoro naglasak ne stavlja samo na poruke vrhu Crkve, već svim vjernicima i tako računa na razne laičke organizacije te brojne istaknute laike koji bi šire mase trebali mobilizirati da izađu na birališta. On nema namjeru djelovati iz klasičnog stožera, do srca vjernika doći će hodajući po terenu te putujući po cijeloj Hrvatskoj. Škoro, dakle, ulazi u fizički i vremenski najzahtjevniji oblik kampanje poznate pod američkim nazivom “door to door campaign”. Uz koncerte na kojima će se obraćati biračima, vjernike bi trebao motivirati i važan član njegova stožera, poznati komičar Željko Pervan, koji je u katoličkim krugovima poštovan zbog svojeg svjedočenja o tome kako se iz ateiste Božjom milosti preobratio i upoznao Isusa. Pervan je, procjenjuju u Škorinu stožeru, među vjernicima izuzetno cijenjen i svakako će potaknuti dio birača da se okrenu ovom predsjedničkom kandidatu.

Kome zvono zvoni

Kada je o vezama s crkvom riječ, ne treba zanemariti ni ulogu Mosta, koji je nedavno i formalno podržao Škoru, a premda tvrde da to nema veze s ujedinjenjem desnice, javna je tajna da mostovce podupire vojska svećenika – uostalom, samom je Petrovu dio novca za kuću posudio prijatelj nadbiskup. Priču bi dodatno mogli zakomplicirati Hrvatski suverenisti, u sklopu kojih djeluje i Hrast, predvođen Ladislavom Ilčićem, također poznatom po svojem djelovanju i suradnji s Crkvom.

Ako se nedavni izbori za Europski parlament mogu smatrati testom za nadolazeće predsjedničke izbore, tada se sa sigurnošću može reći da desnica – ona konzervativna i vjernička – nije marginalizirana. Suverenisti su na njima osvojili 8,5 posto glasova, Bruna Esih izašla je iz te borbe sa 4,4 posto, a uzmu li se u obzir ideološki profili dijela Mostovih i Kolakušićevih birača, govorimo o petini biračkog tijela, za koje se definitivno vrijedi boriti. Zna to vrlo dobro Škoro, ali i predsjednica, koju očekuje neizvjesna borba u kojoj joj, po svemu sudeći, samo Bog može pomoći.

Facebook Comments

Loading...
DIJELI