U akciji USKOK-a koji istražuje korupcijske afere povezane s pokojnim zagrebačkim gradonačelnikom Milanom Bandićem jučer je uhićeno deset osoba.
Među uhićenima je osam privatnih poduzetnika i dva zaposlenika Grada Zagreba. Provode se istrage o iznajmljivanju adventskih kućica, projektu Vrtovi svjetla, imenovanjima u dječjoj bolnici Srebrnjak i nabavi kanti za otpad.
Naime, u dva dana uhićeno je 18 osoba, šest ljudi završilo je u jednomjesečnom istražnom zatvoru u Remetincu, a radi se o Denisu Mohenskom, Jeleni Čeklić, Andrei Šulentić, Zdravku Krajini, Kazimiru Bačiću i Milanu Lončariću.
Jučer je uhićena i Sanja Borisavljević, arhitektica, vlasnica i direktorica firme ADE Studio. Nju se dovodi u vezu s Milivojem Kotrlom, bivšim zaposlenikom Gradskog ureda za prostorno uređenje, izgradnju Grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet. Navodno je za više objekata u slučajevima koje je radio Kotrla, a zastupala Borisavljević, broj parkirnih mjesta mijenjan kako bi se dobile dozvole.
Jedan od uhićenih poduzetnika je i Krešimir Huzjan, čije je uhićenje Jutarnjem listu potvrdio odvjetnik Šime Matak. Huzjan je vlasnik građevinske tvrtke Gradarh, odgovorna je osoba u tvrtki Inoterm instalacije, bio je član uprave ili vlasnik u tvrtkama Lori, Brezovica Gradnja i K.R.S.- firmi koja je ugašena, a koja je nakon Domovinskoga rata radila obnovu na Banovini, i to baš u mjestu Strašnik.
Huzjan je Nacionalu prošle godine, nakon što je u javnost izašao popis firmi koje su nakon rata obnavljale Strašnik, tvrdio da ga nitko nikada nije tražio proviziju. Uhićene poduzetnike se sumnjiči da su davali mito, a jedan slučaj se, doznaje Telegram, odnosio na radove kraj Hoto Towera.
Tamo je firma Gradarh, u vlasništvu Krešimira Huzjana, trebala graditi vatrogasni pristup. Kako se radovima ne bi ometao promet bilo je potrebno osigurati lokaciju, odnosno isposlovati prometnu suglasnost, što je dio redovite procedure.
Huzjan podnosi taj zahtjev u ime investitora, a Kotrla ga, sumnja USKOK, traži 5000 eura mita, ne bi li mu je osigurao. Huzjan to ne prijavljuje već daje novac Kotrli, navode istražitelji. Pristaje navodno i na drugi dio dogovora. Sumnja se da je Huzjan, da bi se osigurala privremena regulacija pješačkog prometa pred gradilištem, morao za Baruna navodno platiti nagradu od 500 eura. Huzjan navodno i na to pristaje.
Poduzetnik Ivan Papić, 47-godišnji suprug bivše Miss sporta Hrvatske Stefany Hohnjec, također se našao pod istragom. Prema dostupnim podacima, vlasnik je tri tvrtke, dvije građevinske i jedne ugostiteljske. Iz stanova i poslovnih prostora desetoro uhićenih istražitelji su iznijeli predmete i brojnu dokumentaciju.
Poduzetnik je darovao 1012 koševa, no to nije evidentirao u poslovnim knjigama. Inače, u sklopu velike akcije policije i USKOK-a u srijedu je zbog sumnje u utaju više od pola milijuna kuna poreza priveden i poduzetnik Igor Maksimiljanović iz zagrebačke tvrtke Dobra reklama d.o.o.
Kako je jučer priopćila policija, 52-godišnjak je darovao 1012 koševa za otpad jedinici lokalne samouprave, bez evidentiranja u poslovnim knjigama te je navedene koševe i dalje neistinito iskazivao kao dugotrajnu materijalnu imovinu okrivljenog trgovačkog društva.
Dakle, kako piše policija, s ciljem da druga osoba djelomično izbjegne plaćanje poreza, dao je netočne podatke o dohocima i drugim činjenicama koje su od utjecaja na utvrđivanje iznosa porezne obveze, pa je zbog toga došlo do neutvrđivanja porezne obveze u iznosu koji prelazi 20 tisuća kuna.
Opisanim načinom pribavljena je nepripadna materijalna dobit u ukupnom iznosu od 580.611,83 kune, čime je oštećen državni proračun Republike Hrvatske za iznos od 346.359,69 kuna, a proračun jedinice lokalne samouprave (Grada Zagreba) za iznos od 234.252,14 kuna. Nakon dovršenog kriminalističkog istraživanja osumnjičeni 52-godišnjak predan je pritvorskom nadzorniku, a policija je protiv njega i osumnjičenog trgovačkog društva podnijela kaznenu prijavu Općinskom državnom odvjetništvu Zagreb.
Maksimilijanović je u medijima i poznat kao poslovni partner Kreše Milanovića, pokojnog brata predsjednika Zorana Milanovića.
Tvrtka Modestus osnovana je 2007. s temeljnim kapitalom od 20.000 kuna kao projektno društvo s osnovnim ciljem realizacije projekta stambeno poslovne građevine u Dubrovniku. U prvoj fazi, kako se isticalo, Modestus je planirao kupnju građevinskog zemljišta u Gružu za što je u najvećem dijelom koristilo već navedeni kredit banke. Direktori su joj bili Krešimir Milanović i Igor Maksimiljanović.
Podsjetimo, trgovački sud u Zagrebu 2018. godine otvorio je stečajni postupak nad Modestus d.o.o. i pozvao vjerovnike da u roku od šezdeset dana prijave tražbine od tvrtke koja je do listopada 2017. godine bila 574 dana u neprekinutoj blokadi i s nepodmirenim obvezama većim od 127 tisuća kuna.
Stečajni postupak nad Modestusom d.o.o pokrenut je na prijedlog Nove ljubljanske banke, nakon što je prethodno bio obustavljen skraćeni stečajni postupak.