Predsjednica najomiljenija političarka
Da su parlamentarni izbori održani početkom travnja, HDZ bi ostao relativni pobjednik. 28 posto ispitanika bira upravo njih (prema 28,1 posto iz ožujka). SDP ostaje druga snaga u državi, s potporom od 16,9 posto (prema 17,0 posto iz ožujka). Iako je pobjednik uvjerljiv, uz HDZ i SDP zadnja dva mjeseca ima stabilnu podršku; čini se da je SDP barem zaustavio trend pada. No Živi zid nije. I dalje gube potporu, pa su prema podacima upravo oni gubitnici mjeseca jer su u odnosu na ožujak pali za dva postotna poena. Sada ih bira 8,5 posto ispitanika (prema 10,4 posto iz ožujka), pokazuje CRO Demoskop RTL-a.
Most je potporu ustabilio na 6,8 posto. START Dalije Orešković nešto je narastao, ali nisu se približili početnom boomu iz veljače. Potpora im sada iznosi 3,7 posto u odnosu na 3,4 posto iz ožujka. Od praga je jednako udaljena i stranka Brune Esih i Zlatka Hasanbegovića Neovisni za Hrvatsku (3,6 posto).
Nešto manju potporu uživa HSS s izborom od 3,4 posto (prema 3,6 posto iz ožujka), a prvi put u prvih deset je i nezavisna lista suca Mislava Kolakušića s gotovo 3 posto potpore (2,8 posto), dok slično kao i prošlog mjeseca ima stranka zagrebačkog gradonačelnika. Stranka Bandić Milan 365 bilježi potporu od 2,6 posto (prije mjesec dana 2,7 posto).
Tko ide u EU Parlament?
Na izborima za Europski parlament, a prije početka službene kampanje, vodi će se vrlo napeta borba i na lijevom i desnom krilu političkog spektra za mandate u budućem sazivu Europskog parlamenta.
Kada su u pitanju nadolazeći Europski izbori, prema najnovijem istraživanju CRO Demoskop, građani bi u Europski parlament, očekivano, najčešće poslali HDZ-ove kandidate, ali nešto manje nego što imaju u onim prvim, općenitim preferencijama koje smo vidjeli.
Listu HDZ-a u svibnju namjerava zaokružiti 26,9 posto ispitanika (prema 27,6 posto iz ožujka). Uz napomenu da je istraživanje provedeno tijekom ovog tjedna, a HDZ je tek u petak navečer službeno objavio svoju listu, pa tek treba vidjeti kako će odabrani kandidati utjecati na rejting HDZ-ove liste. SDP-ova EU lista je znana i nju bira 16,5 posto, nešto manje nego prošlog mjeseca (u ožujku 16,7 posto), dok onu Živog zida, antieuropske stranke, u Europu želi poslati 8,3 posto građana (1,2 postotnih bodova manje od rezultata u ožujku). Amsterdamska koalicija, unatoč imovinskoj kartici Anke Mrak Taritaš i dalje je iznad 8 posto (8,2 posto).
Imena za EU utrku predstavio je još prošlog tjedana i Most što podržava 6 posto ispitanika (u ožujku 6,5 posto). Nešto je narasla lista stranke Brune Esih i to na 4,5 posto (prema 4,2 posto iz ožujka). Slijede ih Suverenisti koje čini HRAST, stranka Ruže Tomašić i ostali. Ta lista bilježi najveći međumjesečni rast – s manje od 3 posto sada su na 4 posto (s prošlomjesečnih 2,9 posto na sadašnjih 4 posto). Istu potporu, baš kao i prošlog mjeseca, ima i START Dalije Orešković (3,4 posto).
I najvažnije, u mandatima HDZ osvaja 5, SDP 3, te po jedan mandat Živi zid, Amsterdamska koalicija i MOST. Ovo su sigurni mandati, a 12., koji će ionako morati čekati Brexit, najbliži su HDZ i Živi zid. Manje šanse za zastupnika imaju Neovisni za Hrvatsku, Suverenisti i START.
Ono što je vidljivo i što će nedvojbeno obilježiti kampanju je borba i na lijevom spektru kroz SDP, Amsterdamsku koaliciju i START, ali i na desnom; HDZ i stranke u koje su otišli njihovi biši partneri, Suverenisti i stranka Brune Esih. Živi zid i ovdje nastavlja pad.
Predsjednica najomiljenija političarka
Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović najčešći je izbor za najpozitivniju političku osobu u zemlji s izborom od 15,7 posto (prema prošlomjesečnih 17 posto). Trend pada potpore nastavila je i u travnju. Istovremeno crvene strelice pokazuju da je svima u vrhu pala potpora u odnosu na ožujak, pa tako i premijeru Andreju Plenkoviću koji je ostao drugi izbor, ali s potporom od 10,3 posto (prije mjesec dana 10,7 posto). Svi ostali daleko su od toga. Bivšu šeficu Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa, Daliju Orešković, bira manje od 4 posto ispitanika (prije mjesec dana 5 posto), a značajno je potonuo i Zoran Milanović. Kao najpozitivnijeg ocjenjuje ga gotovo dvostruko manje ispitanika nego u ožujku (3,4 posto u odnosu na prošlomjesečnih 6,1 posto).
Na prestižnoj ljestvici potporu gubi i čelnik Živog zida Ivan Vilibor Sinčić (3,2 posto izbora prema 4,5 posto iz ožujka), značajno pada i čelnica GLAS-a Anka Mrak Taritaš (3,0 posto u odnosu na 5,5 posto u ožujku), a u prvih deset sada je i Mislav Kolakušić (2,9 posto). Popularni ‘nitko’ zapravo je i dalje najpopularniji, tako misli 17,1 posto ispitanika. Među 10 najpozitivnijih domaćih političara su Božo Petrov (2,3 posto), Ivan Pernar (2,1 posto), te Krešo Beljak i Miro Bulj (po 2,0 posto).
Najnegativniji političar je Andrej Plenković
Na ovoj drugoj omraženoj ljestvici i dalje je prvi premijer Andrej Plenković kojeg najnegativnijim vidi 22,3 posto građana (u odnosu na 22,6 posto iz ožujka). Slijedi ga šef oporbe Davor Bernardić s izborom od 9,8 posto (u ožujku 9,6 posto), a iako ostaje treći, Milorad Pupovac bolje stoji (5,1 posto izbora u odnosu na 8,3 posto u ožujku). Manje ispitanika ga negativno ocijenjuje, a slično se događa i Milanu Bandiću (4,3 posto u odnosu na 7,9 posto u ožujku).
U top deset najnegativnijih prvi se put našla ministrica Gabrijela Žalac. Izazivanje prometne nesreće s nevažećom vozačkom dozvolom, pri čemu je ozlijeđena djevojčica, ali i aferu Mercedes dio građana joj je očito zamjerio (2,9 posto). Tu je i Gordan Jandroković (2,8 posto), šef Sabora i glavni tajnik HDZ-a koji se repajući ismijavao njezinim optužbama da joj se podmeće. U top deset ostao je ministar zdravstva Milan Kujundžić (2,7 posto), a tu je i Ivan Pernar (2,5 posto). Na listi najnegativnijih političara našla se i predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović (2,4 posto), kao i Ivan Vilibor Sinčić (2,3 posto), dok 11,4 posto ispitanika misli da da su negativni baš svi političari, javlja N1.