Crveno krilo KBC-a Zagreb nova karantena za zaražene: Evo tko će snosit troškove kućne karantene

Ronald Gorsic/Cropix

“Ispraznili smo zgradu u kojoj inače radi Klinika za psihološku medicinu i tu će, bude li trebalo, biti dodatna karantena u Zagrebu za zaražene koronavirusom. Cijela je zgrada dezinficirana i spremna za eventualni prijem pacijenata”, prenosi Jutarnji list.

“Naime, riječ je o dodatnom kapacitetu ako bi onaj Infektivne klinike “Dr. Fran Mihaljević” bio nedostatan. Također smo dogovorili da će se o pacijentima u tom slučaju brinuti liječnici Klinike za plućne bolesti Jordanovac. Osim toga, do daljnjeg se zabranjuju svi posjeti pacijentima te odgađaju operacije koje nisu hitne i kontrolni pregledi”, rekao je prof. dr. Ante Ćorušić, ravnatelj KBC-a Zagreb za Jutarnji list.

Posjeti su zabranjeni na odjelima na kojima leže pacijenti poput onkoloških, transplantiranih, hematoloških i pedijatrijskih koji su bili imunološki kompromitirani već i prije problema s koronavirusom i gdje su bili ograničeni posjeti zbog gripe, ali i u ostatku bolnice. Prvi slučaj koronavirusa u Hrvatskoj dodatno je pojačao zaštitne mjere u zdravstvenim ustanovama.

“Imamo dovoljno zaštitnih sredstava, i to ne bi trebao biti problem. Povećava se nadzor i za one pacijente koji dolaze u bolnicu, poglavito na hitni prijem. Tako je nekoliko ‘boksova’ predviđeno za moguće pacijente sa sumnjom na koronavirus”, objašnjava prof. dr. Ćorušić za Jutarnji. Međutim, dodaje, stopostotna zaštita ne postoji.

Kako Jutarnji saznaje iz liječničkih krugova, mnogi su ovih dana odustali od putovanja, osobito na kongrese izvan Hrvatske, čak i bez preporuke bolničkog vodstva. Kako kažu, nije problem samo u tome da se mogu zaraziti virusom, već i u činjenici da je Covid-19 pokrenuo niz procedura u tranzitu putnika zbog čega se većina boji mogućih komplikacija tijekom putovanja.



Povećani nadzor uveden je i u hrvatske zračne luke pa su svi aerodromi, koji imaju status međunarodnog aerodroma, od Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo dobili precizne upute o mjerama koje moraju poduzeti u svrhu prevencije koronavirusa u zračnim lukama. U svim zračnim lukama uspostavljeno je dežurstvo granične sanitarne inspekcije isto kao i lokalni medicinski timovi.

Osim toga, svi međunarodni aerodromi imaju posebne prostorije u koje se mogu smjestiti osobe sa zdravstvenim poteškoćama.

Na zagrebačkom aerodromu “Franjo Tuđman” potvrđuju, za Jutarnji list, kako granična sanitarna inspekcija u zračnoj luci dežura 24 sata, kao i medicinski tim Doma zdravlja Zagrebačke županije. Također ističu da su nabavljene zaštitne maske i rukavice te dezinfekcijska sredstva koja po potrebi koriste zaposlenici koji su u neposrednom kontaktu s putnicima.

Iz Zračne luke Split javljaju kako postupaju po svim uputama koje je za zračne luke izdala Hrvatska agencija za civilno zrakoplovstvo. Direktor Zračne luke Split, Lukša Novak, kaže da je razrađen način postupanja i sve opcije, iako dosad nije bilo potrebe za izolacijom nekog putnika.

“Odredili smo i poseban prostor u slučaju da pojedini putnik treba biti izdvojen i zadržan. U tom bi prostoru takav putnik trebao boraviti dok po njega ne dođe osposobljena medicinska, odnosno epidemiološka ekipa. Situacija je dosad što se tiče Zračne luke Split i putnika normalna, uz jasno pojačane mjere opreza” ističe Novak za Jutarnji list.

Lukša Novak kaže da se od samog početka epidemije preko razglasa daju obavijesti putnicima kako trebaju postupati u slučaju da ih zahvate bilo kakvi simptomi.

“Granična policija utvrđuje odakle je svaki putnik došao i ako se utvrdi da dolazi iz područja koja su zahvaćena koronavirusom i ako putnik ima simptome, obavijesti se sanitarna inspekcija. Ako putnik nema nikakve simptome, a dolazi s tih područja, dobiva upute što mora napraviti u slučaju da ih dobije. Ako putnik dobije simptome u zrakoplovu, onda nam se to odmah javi, tako da možemo odmah izolirati putnika i sačekati dolazak sanitarne inspekcije i epidemiologa” pojašnjava Lukša Novak te dodaje da su u stalnom kontaktu sa sanitarnom inspekcijom.

Iz HZZO-a su nam odgovorili kako je odlučeno, s obzirom na to da je riječ o potencijalnoj nacionalnoj ugrozi, da trošak kućne karantene onima koji su se vratili iz ugroženih područja od Kine do Italije, a još se nisu razboljeli, plaća osiguranje. Prema zakonu, prva 42 dana bolovanja inače plaća poslodavac, a taj će trošak, u ovom slučaju snositi HZZO.

Zaposlenici koji svoj posao mogu raditi od kuće u dogovoru s poslodavcem, ne trebaju otvarati bolovanje, kažu u HZZO-u za Jutarnji list.

Facebook Comments

loading...
Loading...
DIJELI