Cvrtila: Izgradili smo petnaest arena, a bolnice su iz Austro-Ugarske pa je sad sve izrušeno. To je naš sustav

Razorni potres od 6.2 po Richteru koji je pogodio Hrvatsku najviše štete nanio je Petrinji, Sisku i okolici. Cijela zemlja, ponajviše sami građani, mobilizirala se u pokušaju da pomogne onima koji su ostali bez svojih domova ili se zbog teških oštećenja još uvijek ne mogu vratiti u njih.

Ipak, šire se i priče o pljačkama napuštenih kuća, kako nestaje novac i roba, policija kaže da toga nema. Koliko će ova ogromna humanitarna pomoć koja kreće u pogođena područja potresom biti učinkovita razgovarali smo sa stručnjakom za sigurnost Željkom Cvrtilom.

“Hoće li se to mjesto dignuti na noge da funkcionira ovisi ponajviše o organizaciji, naravno uz europsku pomoć, a i nije za isključiti otimanje od te pomoći s obzirom na stupanj korupcije u državi. Ovo što se da događa je kaos, ne zna se tko pije, tko plaća. Kad je sustav neorganiziran, kad se ne zna tko što kamo kako, onda je to problem i unutar toga može mnogo toga nestati”, tvrdi Cvrtila te dodaje da država nije ništa naučila na potresu u Zagrebu koji se dogodio još u ožujku.

Ono što je trebala napraviti je, kaže sigurnosni stručnjak, uspostaviti organizacijske i koordinacijske sustave.

“Kad se pokuša riješiti npr. kontejner za ljude, ne zna se koga treba nazvati. Nigdje nema kontakta, objava na stranicama, spajaju vas na fiksne brojeve telefona u razrušene kuće. S druge strane, dok Crveni križ ili Stožer civilne zaštite obiđu sve te ljude okolo, proći će deset dana. Najjednostavnije bi bilo dobiti adresu stradalih i dostaviti potrepštine direktno ljudima, a sve ostalo što ide preko sto kanala je sumnjivo”, smatra Cvrtila.



Treba postojati unaprijed pripremljen i uređen određeni protokol 

Ako se negdje nešto dogodi, stručnjak za sigurnost kaže da bi se to trebalo rješavati tako da Stožer civilne zaštite slijedi odrođeni protokol koji je unaprijed pripremljen i uređen.

˝Stožer bi trebao poslati nadležne ljude na ta područja, uspostaviti zapovjednike u svakom mjestu tako da služe kao kontakt točke. Osim toga, trebali bi se dignuti zapovjedni šatori. Nadležnost za robu, hranu, kontejnere i vodu bi se trebala podijeliti. Sustav civilne zaštite je uspostavljen tako da je MUP-u teško plaćati imati sve to pripremljeno pa su odgovornost prebacili na lokalne zajednice”, kaže naš sugovornik.

Dodaje kako je MUP napisao zakon koji s njih skida odgovornost.

Sad bi jedan grad kao Petrinja koji jedva preživljava trebao imati u pripremi 10 do 30 kontejnera ili 50 ljudi interventne postrojbe civilne zaštite iako im ne treba, možda im jednom u sto godina zatreba. Naravno da nemaju za to sredstva. Glavno da je MUP napisao takav zakon gdje se s njih skida odgovornost i sad tvrdi da probleme oko potresa rješava županija, odnosno Petrinja. A kako će oni to tamo rješavati? S čim? I Bunja, potresi i migracije su profunkcionirale nakon 10 dana, ali je moglo biti manje štete. Izgradili smo petnaest arena, a bolnice su iz Austro Ugarske pa je sad sve izrušeno. To je naš sustav, takve smo ljude izabrali˝, zaključuje Željko Cvrtila.

Facebook Comments

loading...
Loading...
DIJELI