Demograf Stjepan Šterc za N1 je komentirao prve objavljene podatke nakon popisa stanovništva prema kojima u Hrvatskoj, kako je objavio Jutarnji list, živi oko 3,9 milijuna stanovnika, deset posto manje nego 2011. Treba napomenuti kako su to neslužbeni rezultati popisa stanovništva.
Pad broja stanovnika pogoršan je i činjenicom da je sve manje mladih, a sve više starijih stanovnika.
Šterc se osvrnuo na ukidanje mjere roditelj odgojitelj.
“Ja sam jedan od autora te mjere pa mogu i objasniti zašto smo išli prema njoj. Ovo što se sada događa u Skupštini meni liči na ideološku diverziju. To je politički pristup toj problematici. Kada smo radili tu mjeru koristili smo jako puno izračuna i to je znanost. Političari se moraju navikavati da koriste znanstvenu logiku. Činjenica je da mi u Hrvatskoj nemamo nijedan demografski pokazatelj koji je pozitivan. Gospodarstvo i demografija moraju biti u korelaciji kada se rade planovi jer je populacija najvrijednija kada se rade planovi, a u populaciji su i djeca. Radili smo analize, a jedna je bila i koje žene rade najveći broj abortusa, potvrđeno mi je da to rade žene koje već imaju dvoje djece. Kad smo napravili sve analize shvatili smo da je najbolje da ti poticaji idu roditeljima koji idu na treće dijete”, rekao je Šterc.
Dodao je kako mu je žao što u raspravama, nasuprot onih koji zagovaraju ukidanje mjere, nije bio nitko iz struke.
“Zašto žene ne bi mogle nastaviti radni odnos i s drugom djecom. To je bio jedan od prijedloga, ako njihova djeca navrše 15 godina, a one su već neko vrijeme u tome, zašto one to ne bi mogle nastaviti s drugom djecom koje nismo u stanju smjestiti u vrtiće i jaslice? Tu nema nikakvih ulaganja, u vrtiće ili prehranu, imate nastavak jednog modela, on je isto bio prijedlog. S druge strane imali smo prijedlog da žene mogu birati između profesionalnog statusa ili da rade na pola radnog vremena. Taj prijedlog je bio u strategiji, samo što on nije primjenjivan.
Zašto? Zato što ovaj drugi ovisi o koordinaciji gradske i nacionalne razine. Ja sam razgovarao s poslodavcima i njima nije svejedno je li im u radom odnosu osoba koja mora stalno na bolovanja zbog djece i oni su bili spremni na to, ali su htjeli da im se dio poreza makne. I kada sam ja postavljao pitanja na nacionalnoj razini zašto se to ne čini uvijek je bio odgovor da sustav nije spreman”, istaknuo je demograf.
Dodao je kako je ovih dana bilo nevjerojatnih izjava.
“Jedna od njih je ganjanje obitelji na veći broj djece, ja sam se zgrozio, nisam mogao vjerovati da netko, to je u političkom sustavu može tako nešto izreći. Druga izjava je bila zašto bi mi svi trebali plaćali da ostali imaju djecu, čovjek ne može vjerovati da se to izgovara. Osnovni smisao je bio vezan za treće dijete. Nije to bilo stimuliranje 7. ili 8. djeteta. Išlo se na model trećeg djeteta, kada se to već dogodi, i da se olakša odluka ženi”, rekao je.
Šterc je naglasio i kako Hrvatska mora napraviti dvije stvari, uvesti registar stanovništva i socijalnu kartu.
“Ukidanjem ove mjere imate samohrane majke s četvero djece, što vi radite? Radite socijalne slučajeve”, napomenuo je.
Dodao je kako će odluka o ukidanju mjere sigurno doći do Ustavnog suda.
“To zadire u temeljna ljudska prava, ukidate nešto što je postalo tradicijski dio života u Zagrebu. Zašto se ne otvori javna rasprava? S druge strane, kada analizirate zagrebački proračun, on broji nešto iznad 13 milijardi kuna, ovo je 3%, u 13 milijardi možete naći nevjerojatnih stavki za koje se pitate čemu služe”, naglasio je Šterc.
Dotaknuo se i projekcija nakon popisa stanovništva.
“Prisjetite se koliko sam puta bio kod vas i koliko puta smo najavljivali ovakve situacije, to je nešto što se zna već dugo, ovih skoro 3,9 milijuna je optimistična procjena s obzirom na način popisivanja, u e-popisivanje je mogao ući svatko, jedan član obitelji može popisati 5 ili 6 drugih, koji možda ni nisu stalni stanovnici Hrvatske prema definiciji Eurostata. Kada se prati prirodni pad stanovništva, koji je nevjerojatan u Hrvatskoj, zamislite zemlju u kojoj će biti oko 26 tisuća umrlih više nego rođenih. Kada gledate negativnu vanjsku migracijsku bilancu, to je optimistična varijanta. Osim toga počela je i supstitucija stanovništva. Ima izlaza, treba nam 5,6 strateških odluka, ali trebaju nam ljudi koji će na sebe preuzeti taj teret i mi ćemo se izvući”, zaključio je Šterc.