Novoimenovani predsjednik Vrhovnog suda Radovan Dobronić reagirao je na prozivke Domovinskog pokreta zbog različitih stajališta oko pokliča “Za dom spremni”.
Podsjetimo, Dobronić je poklič proglasio “nedopustivim”.
“Pod tim su pokličem ljudi bili ubijani bez ikakvog povoda i razloga. To je civilizacijsko, a ne ideološko pitanje”, rekao je Dobronić poistovječujući poklič s režimom NDH iz Drugog svjetskog rata.
Na to su iz Domovinskog pokreta poručili kako “Insignije palih vitezova ne može nitko zabranjivati” te kako Dobronić nema pravo “suditi im”, podsjetivši kako je fraza “Za dom spremni” korištena kao pozdrav, poklič i insignija junačkih postrojbi HSP-ovih stranačkih Hrvatskih obrambenih snaga.
“Kada su hrabri HOS-ovci sa svojim insignijama, ginuli za državu u kojoj si ti sada predsjednik Vrhovnog suda, imao si dovoljno godina da budeš jedan od njih, ali taj put nisi odabrao.
Odakle ti pravo, Radovane Dobroniću, da “nedopustivim” proglašavaš pozdrav pod kojim je tijekom velikosrpske agresije na Hrvatsku i BiH, na Oltar Domovine svoj život položilo više od sedam stotina hrvatskih vitezova?!”, priopćili su između ostalog iz Domovinskog pokreta.
‘To nema nikakve veze s Hrvatskom’
No, Dobronić im je odgovorio kako nijedna parlamentarna stranka ne bi smjela imati problem s osudom simbola povezanih s NDH.
“Sve stranke, lijeve i desne koje sudjeluju u parlamentarnom životu, ne smiju imati nikakvih problema s osudom simbola koji se povezuju s nekim ovakvim sistemom koji je bio za vrijeme NDH. To nema nikakve veze s Hrvatskom”, rekao je Dobnorić.
Na upit novinara ponovio je kako je pitanje zabrane pozdrava ZDS i znakovlja, civilizacijsko-vrijednosno pitanje, a da je drugo pitanje može li ili ne to netko prihvatiti.
Smatra i kako se zabrana tog pozdrava i znakovlja ne treba dodatno urediti zakonom, jer je tu “sve jasno” te da nema dileme oko toga što propisuje Ustav kao i odluke Ustavnog suda.
Osim pokliča “ZDS” komentirao je i ovrhe te javnu dostupnost donesenih presuda.
Naime, u nadolazećoj raspravi Opće sjednice Vrhovnog suda oko ovrha, Dobronić je najavio kako će predložiti da se odredbe Ovršnog zakona, koje se odnose na izdavanja rješenja o ovrsi temeljem vjerodostojne isprave, ne primjenjuju na potrošačke ugovore.
“Vrhovni sud može na Općoj sjednici donijeti dva, tri stava kojima će predložiti koja procedura će biti umjesto toga i stvar će biti riješena”, kazao je i ponovio da se sadašnjom praksom, krše prava EU-a.
Najavio je da bi predložio da, kada veliki sustavi, poput teleoperatera ili komunalnih poduzeća, budu htjeli podnijeti tužbu jer građani nisu podmirili svoje obveze, uz tužbu pred suca dođu izvorni računu i ugovori, kako bi suci mogli obaviti provjeru odredaba ugovora iz aspekta primjene potrošačkog prava.
Novoizabrani predsjednik VS-a sudjelovao je i na okruglom stolu “Pravosuđe i javnost”, na kojem je najavio i kako će se provesti javnu dostupnost svih presuda.
“Do sada je bilo dostupno otprilike 60 do 70 posto presuda, a obrazloženje zašto ih nije dostupno sto posto, jest da su imali problema oko anonimizacije koja oduzima vrijeme”. rekao je.