DORIS PINČIĆ REKLAMIRA RURALNU HRVATSKU: Nakon reklame prodaja ulaznica Papuku skočila za 50 posto

Turistička sezona je na svom vrhuncu i turistički djelatnici pažljivo broje svaku kunu koju će zaraditi ovog ljeta jer o tome ovisi proračun.

Hrvatska je, kao što već dugo znamo, zemlja koja najviše ovisi o turističkom prometu od svih zemalja EU.

Turizam u ukupnom BDP-u hrvatskog gospodarstva sudjeluje s više od 11.4 posto što nije nešto na što možemo biti ponosni jer kao što smo svjedoci u posljednje dvije godine, taj prihod nije nešto što je zagarantirano.


Ali kad je već tako i kad smo izgleda odlučili da naša zemlja najviše zarađuje od turizma, zbog čega zaboravljamo ruralni turizam, turizam koji bi i od Hrvatske, kao i od Austrije mogao napraviti destinaciju za cjelogodišnji turizam, a ne zemlju gdje turisti dolaze tri mjeseca u godini i onda do sljedeće godine ništa.

“Trebamo se ugledati na jednu Austriju, Italiju, pa čak i Sloveniju, koje su uspjele doći do modela održivog turizma što bi i nama također trebao biti cilj. Riječ je o turizmu koji je održiv za lokalnu zajednicu i koji nije usmjeren na velike brojeve noćenja i velike prihode, već ga prije svega zanima razvoj zajednica u kojima se on događa”, rekla je Aleksandra Kuratko Pani, voditeljica Udruga ruralnog turizma Hrvatske.



Ističe kako ne postoji nikakav razlog da ne iskoristimo potencijal i da ne usmjerimo domaće i strane goste u naš ruralni prostor, ali kao što je u Hrvatskoj čest slučaj seoska gospodarstva koja se žele baviti turizmom i tako podebljati svoj kućni budžet se suočavaju s brojnim problemima.

“Prije svega tu je neadekvatan zakonodavni okvir koji nije prilagođen situaciji na terenu ni pružateljima usluga, a budimo iskreni niti potrebama gostiju i turizma. Drugi problem je nedostatak promocije, problem koji smo počeli rješavati, ali gdje smo još uvijek daleko od rješenja. Tu je i nedovoljna podrška lokalnih zajednica u razvoju ruralnog turizma kao i nedovoljna povezanost našeg cjelokupnog turizma s poljoprivredom u Hrvatskoj”.

Ipak, ističe kako nije sve loše i kako je kampanja “Doživi domaće, istraži ruralnu Hrvatsku” postigla veliki uspjeh i kako je to prvi pravi korak u pravom smjeru:

“Ove godine u planu je snimiti 12 video priloga koje radimo u suradnji s Doris Pinčić koja je autorica i zaštitno lice kampanje. U svakom od tih video priloga potencijalnim turistima nastojimo približiti manje poznata destinacije u RH. Osim emitiranja tih plaćenih spotova na društvenim mrežama dogovoreno je emitiranje spotova i na Hrvatskoj televiziji”, kaže voditeljica Udruge.

Ističe da je kampanja u početku bila prije svega usmjerena prema domaćim turistima kako bi produžili turističku sezonu, ali je veliki interes iz inozemstva kampanju pretvorio u nešto puno šire.

“Odmah po početku kampanje javili su nam se iz predstavništva turističkih zajednica iz svijeta i tražili su da se spotovi titluju na njemačkom i engleskom jeziku što je napravljeno pa se sad mogu pogledati na YouTubeu. Ti su spotovi na neki način bezvremenski i mi očekujemo da će HTZ za sljedeću godinu planirati nastavak kampanje na domaćem kao i njeno proširenje na inozemno tržište. A koliko je bolja promocija važna, vidi se na primjeru Papuka koji je nakon što je izašao prvi spot, prodao čak 50 posto više ulaznica nego što je u istom razdoblju prije nego što je izašao spot.

Koliko je potencijal ruralnog turizma dovoljno govori činjenica da kontinentalna Hrvatska u ukupnim turističkim prihodima sudjeluje s nešto više od 2 posto ako gledamo 2019. godinu.

Udruga ruralnog turizma Hrvatske specijalizirano se bavi seoskim turizmom koji je spoj poljoprivrede i turizma, odnosno poljoprivrednim gospodarstvima koja uz to što se primarno bave poljoprivredom istovremeno bave i pružanjem turističkih usluga.

Iako ne postoje točni statistički podaci, prema procjeni Udruge u Hrvatskoj je prije desetak godina bilo oko 600 seoskih gospodarstava, dok ih je danas čak 1500.

“Povećanju njihovog broja značajno je pridonijelo i financiranje iz fonda za ruralni razvoj EU, odnosno mjere 6.2.1. i 6.4.1 koje su bile dostupne poljoprivrednim gospodarstvima bilo za počinjanje turističke djelatnosti, bilo za razvoj neke nove. Riječ je o kušaonama, ruralnim kućama za odmor, etno selima koji su se svi razvili u zadnjih desetak godina.”

Iz Udruge apeliraju da se mjere provode da se ne bi dogodilo da u mini sezonu na kontinentu uđemo zatvoreni ili otvoreni s limitiranim kapacitetima:

“Za razliku od kolega iz primorske Hrvatske, mi smo pretrpjeli puno veći teret jer smo gotovo cijelo vrijeme trajanja naše sezone bili skroz zatvoreni i ograničeni u radu. Tražimo solidarnost jer želimo nakon uspješne ljetne sezone imati i uspješnu sezonu na kontinentu”, ističe voditeljica Udruge.

Facebook Comments

Loading...
DIJELI