Državni zavod za statistiku (DZS) u petak je na konferenciji za novinare objasnio konačne rezultate Popisa 2021. o etno-kulturalnim obilježjima stanovništva Hrvatske, pri čemu je istaknuto da se, unatoč tomu što je u odnosu na prošli popis sada znatno manji broj osoba koje su se izjasnile katolicima, velika većina “ostalih kršćana” izjasnila da pripada Katoličkoj crkvi.
Glavna ravnateljica DZS-a Lidija Brković rekla je da je riječ o dodatnom razjašnjenju podataka pojedinih obilježja prvog dijela konačnih rezultata Popisa stanovništva koji su objavljeni 12. rujna, s obzirom na izniman medijski interes i moguće nejasnoće u tumačenju objavljenih podataka, objavio je HRT.
Podsjetimo, osim podatka da Hrvatska ima manje od 3,9 milijuna stanovnika, što je 413 tisuća manje nego prije deset godina, u javnosti je odjeknuo i podatak o znatnom padu broja katolika; manje od 79 posto u odnosu na 86 posto prije deset godina.
Brković je navela da je prema vjerskoj pripadnosti u RH katolika 78,97 posto, pravoslavaca 3,32 posto, muslimana 1,32 posto, osoba koje nisu vjernici 4,71 posto, te da se 1,72 posto osoba nije se željelo izjasniti.
“Ono što je izazvalo najviše reakcija je broj ostalih kršćana od 186.960 osoba i broj osoba koje su ušle u kategoriju ostale religije, pokreti i svjetonazori, njih 37.066”, poručila je glavna ravnateljica DZS-a.
Navedeno je da se od tih 186.960 ostalih kršćana, ili 4,82 posto, 180.368 osoba izjasnilo kršćanima, a od njih se pak 157.388 osoba na pripadnost o vjerskoj zajednici izjasnilo da pripada Katoličkoj crkvi.
Damir Plesac, glavni koordinator Popisa stanovništva, je pojasnio: “Želimo reći da su se građani izjasnili u 79 posto slučajeva kao katolici. A 180 tisuća njih izjavilo je da su kršćani, ali su na drugo pitanje o vjerskim zajednicama odgovorili ono što su odgovorili. Neki su odgovorili da su pripadnici Katoličke crkve, neki Pravoslavne i tako dalje.
Što ne znači da ima 83 posto osoba koje su pripadnici Katoličke crkve jer postoji i modalitet odgovora da se oni ili ne žele izjasniti ili da nisu pripadnici nikakve crkve. Što znači, vi možete biti katolik, ali ne morate biti pripadnik Katoličke crkve”.
Plesac je na primjedbe novinara o upitnosti takve metodologije odgovorio da miješaju dva pitanja: o vjeri i vjerskoj zajednici.
Dubravka Rogić-Hadžalić, načelnica Sektora demografskih i društvenih statistika, rekla je da su u odnosu na popis 2011. godine imali drukčiju metodu popisivanja, koja je, kako je poručila, “znatno utjecala”.
Kazala je da su se dvije trećine ispitanika koji su bili u kategorijama ostali kršćani i vjernici samopopisali (CAWI), dok su jedna trećinu popisali popisivači (CAPI).
“Što mi možemo pretpostaviti da se dogodilo? Možemo pretpostaviti da se tijekom CAWI popisivanja – a 44 posto građana se CAWI popisalo – ispitanici su se očigledno žurili ispunjavajući upitnik i nisu detaljno pročitali što piše u metodološkim objašnjenjima”, konstatirala je Rogić-Hadžalić.
Rogić-Hadžalić ustvrdio je da nisu smjeli sugerirati građanima kako će se oni izjasniti, na što je jedan od novinara poručio da su to zapravo sugerirali načinom na koji su postavili pitanje.
Pred kraj konferencije za novinare došlo je i do nešto žustrije prepirke s novinarima zbog svojedobne objave druge tablice s podatkom o više od 83 posto katolika.
Brković je rekla da su pokrenuli službenu istragu te da ta tablica zapravo nikad nije bila objavljena na njihovim službenim stranicama.
Međitim, novinari su rekli da su tablicu skinuli, na što se umiješala zaposlenica DZS-a Ljiljana Ostroški, koja je novinarima objasnila da tablicu nije bilo moguće skinuti jer je server nije puštao.
“Otkud vama tablica koja niti nikad nije bila na webu”, pitala je Ostroški, na što je jedna novinarka uzvratila da je tablica bila objavljena te da su je skinuli.
Na novinarsko pitanje prema kome su zbog ovog slučaja postupali, odnosno je li riječ o njihovom djelatniku, Brković je odgovorila da se radi o nepoznatom počinitelju.
Na pitanje tko je autor tablice, Rogić-Hadžalić rekla je da se radi o njihovoj analitičkoj kontrolnoj tablici koja nije bila za objavu.
“Čija bi bila ako mi imamo tisuće analitičkih tablica da proizvedemo konačan podatak”, zaključila je.