VUJČIĆ SE OSVRNUO NA REFERENDUMSKU INICIJATIVU ZA ZAŠTITU HRVATSKE KUNE: ‘Nema nijedne zemlje u kojoj je uvođenjem eura pao standard života’

Foto: Robert Anic/PIXSELL

Guverner Boris Vujčić dao je izjavu za medije povodom konferencije o gospodarskim kretanjima u srednjoj, istočnoj i jugoistočnoj Europi u organizaciji Bečke inicijative i Hrvatske narodne banke (HNB).

“Raspravljat ćemo o posljedicama pandemijske krize, oporavku nakon nje, rizicima koji su ostali nakon krize u smislu situacije u bankovnom sustavu, ali i pitanjima koja su postala aktualna poput inflacije, koji je odgovor središnjih banaka, u kojoj mjeri možemo očekivati da će se povećati broj stečajeva poduzeća koja nisu bankrotirala tijekom krize”, rekao je guverner HNB-a koji je i otvorio konferenciju..

Osvrćući se na posljedice pandemijske krize, istaknuo je kako je dostupnost financiranja u ovom trenutku čak i bolja nego što je bila 2019. godine, prije početka pandemija, pa se u tom pogledu stvari nisu pokvarile već poboljšale.

“Naravno, tijekom zatvaranja ekonomije nije bilo potrebe za povlačenjem sredstava jer je ta aktivnost stala, ali cijena sredstava je danas povoljnija”, dodao je Vujčić.

Spomenuo je i kako je broj stečajeva i likvidacija poduzeća 2020. godine nije narastao, nego pao, ne samo u Hrvatskoj već i u drugim zemljama jer je jedna od vrsta pomoći poduzećima bio i moratorij na otplatu kredita. Krizu je usporedio i s onom 2008. godine.



“Onda je nezaposlenost puno više porasla, a mi danas imamo veću zaposlenost nego prije krize zbog toga što ste imali subvencije koje su dobivali radnici pa je samo 50.000 ljudi ostalo bez posla, a sada ih je već više od toga zaposleno. To su bitne razlike”, kazao je Vujčić te upozorio i na inflaciju:

“Imamo inflaciju koja raste i može dovesti do promjene monetarne politike, što znači rast kamatnih stopa, a razina duga, kako kod privatnog tako i državnog sektora u svim zemljama svijeta je porasla.”

“Rast kamatnih stopa povećava trošak servisiranja tog duga, što predstavlja rizik za budućnost, neku buduću krizu”, upozorio je.

“Ako imamo inflaciju za koju procjenjujemo da će u ovoj godini biti 2,3 posto, onda to nije stopa zbog koje treba biti previše zabrinut”, rekao je, dodajući kako bi problem bio ako inflacija ostane duže prisutna.

“Što se tiče porasta cijena, ako pogledate iskustva drugih zemalja, da porasle su, ali od 0,2 do 0,4 postotna boda zbog zaokruživanja cijena. To nas ne bi trebalo brinuti”, rekao je.

Podsjetio je da najveći doprinos inflaciji, oko polovica, dolazi od porasta cijene energenata, nafte i plina, tako da je i ovisnost o cijeni energenata značajna za ovu i iduću godinu.

Za navedeni datum za uvođenje eura u Hrvatskoj 1. siječnja 2023. tvrdi kako je samo ciljni, a kada će se to točno dogoditi znat ćemo na ljeto iduće godine.

Osvrćući se na referendumsku inicijativu za zaštitu hrvatske kune, Vučić je kazao kako ni u jednoj zemlji euro nije doprinio padu životnog standarda.

“Imali smo referendum – rekli smo idemo u EU, da uvest ćemo euro. Mi u HNB-u radimo istraživanja javnog mnijenja i 61 posto Hrvata podupire uvođenje eura, a 19 posto je protiv. Ostali su uvjetno ‘za.’  Nema nijedne zemlje u kojoj je uvođenjem eura pao standard života”, rekao je.

Facebook Comments

Loading...
DIJELI