HEP U LICI ŽELI POTOPITI TRI SELA! Mještani im odgovaraju da svoje domove neće napustiti

Screenshot/Youtube

Stanovnici Gornjeg Kosinja, Mlakve i dijela Bakovca imaju dvije godine da se isele iz svojih kuća jer će 2024. godine njihove kuće prekriti akumulacijsko jezero za hidroelektranu.

Iz HEP-a uvjeravaju da su s tamošnjim stanovnicima “sve dogovorili” dok s druge strane Ličani odgovaraju da “im se nitko nije obratio”, objavio je RTL.

“‘Nitko nije došao već godinama tu, da održe sastanak, da vidimo što je s nama Kosinjanima'”, rekao je mještanin Ivan Klobučar.


Josip Pintar je u ovom selu zasnovao obitelj i ne želi ga napustiti. I njega ljuti što o svojoj sudbini čita uglavnom iz novina.

Iz HEP-a navode kako je riječ o najviše 150 ljudi, koji su anketirani tijekom izrade studije utjecaja na okoliš, a s njima je uspostavljen i kontakt u aktualnom postupku pripreme rješavanja imovinskopravnih odnosa odnosno obeštećenja stanovništva. Tom se pitanju pristupilo maksimalno obazrivo, a povratne su informacije većinom pozitivne. HEP nastoji otkupiti nekretnine prvenstveno sporazumno.



Za one koji se nemaju kuda odseliti, gradi se stambena zgrada u Perušiću. Ali, kako doznaje RTL, samo uz korištenje do smrti. Projekt izgradnje hidroenergetskog sustava Kosinj, odnosno Senj 2, Vlada je ljetos označila strateškim investicijskim projektom, na što su iz Udruge Zelena akcija reagirali tužbom.

‘”Ekspresno smo dobili odgovor koji nije nešto novo baš za Upravni sud. Jer ne želi ispitivati odluke Vlade jednostavno. Znači, odbačena nam je tužba”, rekla je Željka Leljak Gracin, voditeljica Programa prava okoliša.

Hidroelektrana bi strujom trebala opskrbiti 70 tisuća kućanstava. Zato ju je Vlada označila kao strateški projekt.

No, na tom su području pronađena mnoga arheološka nalazišta – grobovi, nakit i lončarski predmeti iz raznih razdoblja.

‘”Pronašli smo također nekoliko prapovijesnih gradina. Podgradinsko naselje koje možemo datirati u prvu polovinu prvog tisućljeća prije Krista. I za sad samo jedan antički objekt”‘, rekla je Lea Čataj, voditeljica Odjela za odjela za restauriranje arheoloških nalaza.

O nalazima koje nisu mogli ponijeti – odlučit će konzervatori. Kao i o crkvi iz 17. stoljeća – zaštićenom dobru – kojoj bi ovo zvono vrlo skoro moglo biti zadnje.

“‘Mještani su svojim potpisima pokazali da su oni većinom protiv toga. Imamo minimalo 450 potpisa, možda sada i više”‘, rekao je vlč. Pero Jurčević, župnik u Gornjem i Donjem Kosinju.

Na ovoj lokaciji ima mnogo zaštićenih spomenika kulture.

“Ne znam po kojoj logici bi se crkva iz 1692. godine smjela potopiti. To je problem Ministarstva kulture koje se ne oglašava. Vršena su i  arheološka nalazišta i bila je još starija crkva ispod sv. Jeronima. Još 60 spomenika kulture, od kojih su neka i pravoslavna”‘, napomenuo je župnik.

Pojašnjenje iz Ministarstva kulture

Iz Ministarstva kulture odgovorili su kako su “za župnu crkvu Svetog Antuna Padovanskog konzervatorskom podlogom predviđene ove mjere zaštite: izrada arhitektonskog i geodetskog snimka postojećeg stanja što sadržava tlocrte u svim razinama, poglede i presjeke što uključuje i snimak sakralnog inventara, dislokacija sakralnog inventara na drugu prikladnu lokaciju i provođenje sondažnih arheoloških istraživanja u 1. fazi te završnih opsežnijih zaštitnih arheoloških istraživanja u 2. fazi. provođenja mjera zaštite”.

”Napominjemo da je trenutno u tijeku provođenje postupka izrade arhitektonskog i geodetskog snimka postojećeg stanja crkve te da je proveden postupak sondažnih arheoloških istraživanja na području crkvene cinkture, a u pripremi je izrada plana provođenja zaštitnih arheoloških istraživanja. Isti je postupak izrade snimka postojećeg stanja u tijeku na preostalih 66 objekata sakralne, etnografske, civilne i memorijalne baštine, a postupak sondažnih arheoloških istraživanja izvršen je na svim predviđenim lokalitetima koji svojstvima pripadaju arheološkoj baštini RH (10 lokaliteta) te se nalaze u obuhvatu zahvata Akumulacije HE Kosinj”, rekli su iz Ministarstva kulture.

Kao i u slučaju crkve Svetoga Antuna Padovanskog planirano će biti proveden postupak opsežnijih zaštitnih arheoloških istraživanja. Ministarstvo tvrdi da je odluka o provođenju projekta Akumulacije HE Kosinj nalazi izvan nadležnosti Konzervatorskog odjela u Gospiću.

‘”U nadležnosti istog odjela nalazi se provođenje mjera zaštite kulturne baštine na području naselja Gornji Kosinj i Mlakva propisanih već Konzervatorskom podlogom za potrebe izrade Studije utjecaja na okoliš za Akumulaciju HE Kosinj, koje se provode u vremenskom skladu s fazama provedbe cjelokupnog projekta”, objavili su iz Ministarstva kulture.

Facebook Comments

Loading...
DIJELI