Pandemija koronavirusa uzima sve više maha diljem svijeta. Iako postoje naznake da je doživjela svoj vrhunac te da bi u idućim mjesecima krivulja rasta mogla promijeniti smjer, još nitko iz znanstvenih krugova ne želi davati bilo kakve dugoročne prognoze. Jedini koji zasad istupaju s dugoročnim prognozama jesu ekonomisti i makroekonomisti.
Tako su Nijemci dali prognozu da će njihov pad BDP-a u prvom tromjesečju iznositi čak šest posto, a u drugom tromjesečju još četiri posto. Kraj godine Nijemci namjeravaju završiti s padom, na razini godine, od 4,2 posto. Bit će to najveći pad njemačkoga gospodarstva od 1970-ih, otkad se bilježi kvartalna statistika kretanja gospodarskih aktivnosti. Za usporedbu, projicirani pad dvostruko je veći od onoga koji je pogodio njemačku ekonomiju tijekom krizne 2009. Ni Francuzima ne ide najbolje, njihovo gospodarstvo suočava se s najvećom gospodarskom krizom još od vremena Drugoga svjetskog rata.
Pedantni Francuzi izračunali su kako su od proglašenja izvanrednih mjera i ograničavanja gospodarskih aktivnosti njihove ekonomske aktivnosti izgubile 30 posto od predpandemijskog potencijala. Također, svaka dva tjedna, otkako traju ograničenja, francusko gospodarstvo tone za 1,5 posto. I poslovično uspavani briselski birokrati vidjeli su kako je vrag odnio šalu kada dvije najveće ekonomije eurozone padaju dvoznamenkastim vrijednostima na kvartalnoj bazi pa su pripremile paket mjera težak više od 500 milijardi eura kojima namjeravaju ubrizgati injekciju spasa u posrnule europske ekonomije.
Streloviti oporavak
Ako je vjerovati ekonomskim analitičarima, oporavak bi u idućoj godini, zahvaljujući među ostalim i navedenim ekonomskim mjerama, trebao biti strelovit. Primjerice, Nijemci već 2021. namjeravaju vratiti izgubljeno i ostvariti ekonomski rast na razini predpandemijske 2019. No, sve navedene prognoze rade se pod pretpostavkom da će koronavirus nestati još do kraja ove godine. Dakle, sve su one i više nego optimistične. Kako bi pripremile svoja gospodarstva za razdoblje nakon pandemije, sve države rade na paketima pomoći koji bi, prema njihovu mišljenju, trebali pomoći što lakšem izlasku iz krize. No, nemaju sve države istu “krvnu sliku ekonomije”, odnosno, strukturu gospodarstva. Iako je svjetsko gospodarstvo povezano kao ljudski krvotok, neki će se dijelovi tog jedinstvenog tijela lakše oporaviti od drugih.
Nas svakako zanima što će biti s turizmom koji, prema različitim procjenama i analizama, zauzima udio od 16 do čak 20 posto nacionalnog BDP-a. U uvjetima kada svijetom hara globalna pandemija, teško je i pomišljati na bilo kakvu turističku aktivnost, a kamoli na hvatanje prošlogodišnjih, rekordnih, rezultata. Uspjeh je, tvrde svi domaći stratezi, pokušati zabilježiti bilo kakav turistički rezultat. U protivnom, prijeti nam pad turističkog prometa od čak 90 posto. Budući da se na hrvatski turistički sektor nadovezuju mnogi drugi sektori, poput građevine, trgovine i poljoprivrede, naš bi pad mogao biti mnogo dublji i dugotrajniji od, primjerice, njemačkog. Zbog toga već sada treba poduzeti sve moguće mjere kako bi udarac na turistički sektor bio što manji.
Tonu u kaos
Iako turisti na odmoru ne žele baš nikakve asocijacije na pandemiju, mrtve i bolesne, Hrvatska bi vrlo lako mogla marketinški iskoristiti dobro postavljenu organizaciju civilne zaštite u vrijeme pandemije i predstaviti se kao – sigurna oaza Mediterana. S druge strane, izravni hrvatski konkurenti tonu u sve veći kaos, a mrtvi se na dnevnoj bazi broje u tisućama. Iako se svi nadamo da će pandemija vrlo brzo završiti, ipak treba znati kako turistički aranžman prodaje dojam o destinaciji, a Talijani, Španjolci, pa i Turci dugo se neće moći riješiti negativne percepcije. Hrvatska se u vrijeme ove pandemije postavila iznenađujuće zrelo, organizirano i spremno.
Vjerojatno je tome pridonijelo i iskustvo organiziranja sustava u teškim ratnim uvjetima Domovinskog rata. To neprocjenjivo iskustvo postavljanja sustava u uvjetima kada se sve oko vas urušava ne može se nadomjestiti nikakvim seminarom, vježbom ili tečajem. Nažalost, trebalo je to osjetiti na vlastitoj koži kako bismo, trideset godina poslije, suvereno vladali krizom pred kojom se urušavaju sustavi svjetskih velesila. Sada je vrijeme da to bolno iskustvo brendiramo i prodamo diljem svijeta i da već sutra, kada pandemija iščezne, Hrvatska bude prepoznatljiva i sigurna turistička luka reklamirana diljem svijeta.
Stoga, već sada treba osigurati financijska sredstva i krenuti s agresivnom kampanjom kako bi se spasio barem dio turističke sezone. Jer o njoj, nažalost, ovise mnogi drugi sektori gospodarstva u Hrvatskoj. Ne treba se zanositi mišlju da će se turistički tokovi oporaviti jednakom brzinom kao proizvodna traka u tvornici jer turizam je specifična djelatnost u kojoj ljudska psiha igra presudnu ulogu, ali možemo učiniti sve da šteta bude što manja.
Automobilska destinacija
O tome kako spasiti barem dio turističke sezone, o mjerama koje bi trebalo poduzeti i na koja odredišta se fokusirati razgovarali smo s direktoricom Turističke zajednice Makarske – Hloverkom Novak-Srzić.
“U cijeloj ovoj tragičnoj priči oko pandemije neke stvari nam idu u prilog, ako je to uopće moguće tako definirati. Dobro je, kada govorimo o Makarskoj, što su naša tradicionalna emitivna turistička područja poput Poljske, Češke, Slovačke i Mađarske relativno blago zahvaćena pandemijom koronavirusa. Oporavak, kako ekonomski, tako i psihički, mogao bi teći mnogo brže pa bi nam to moglo ići u prilog sa svim aktivnostima vezanima za spas turističke sezone. Druga prednost je činjenica što mi ne ovisimo o zračnom prometu koji je trenutno potpuno u kolapsu, već smo automobilska destinacija i transmisija gostiju trebala bi se odvijati nesmetano. Vidim da je i promidžba Hrvatske turističke zajednice pojačana upravo prema srednjoj i istočnoj Europi koje su blaže zahvaćene pandemijom pa rezultati ne bi trebali izostati. Naravno, sve ovo govorimo pod pretpostavkom da će pandemija u idućih mjesec–dva značajno opasti ili potpuno nestati. Što će doista biti, to nitko ne zna. Sve sadašnje procjene rade se prema sadašnjim modelima kretanja pandemije, a podaci pokazuju kako bismo od turističke sezone mogli spasiti drugi dio srpnja, kolovoz i rujan. Uspijemo li to, bit će to izvrsno u ovim uvjetima”, rekla nam je Hlovera Novak-Srzić.
Ostvare li se prognoze direktorice makarske turističke zajednice, bio bi to odličan i neočekivan rezultat ne samo za Makarsku nego za sve hrvatske turističke destinacije, a na koncu i za naše cjelokupno gospodarstvo.
Karipski model
Istodobno, vrijeme je da država osmisli nove modele i nađe način da što više smanji ovisnost cjelokupne ekonomije o turističkim kretanjima. Sadašnji model prema kojem nam turizam zauzima 16 do 20 posto ukupnog BDP-a neodrživ je. To je posebno vidljivo tijekom teških poremećaja kao što je ovaj uvjetovan pandemijom koronavirusa. Struktura gospodarstva RH sada je najsličnija karipskim zemljama koje jedine imaju tako visok postotak turizma u ukupnom bruto-društvenom proizvodu. U godinama mira, blagostanja i rasta takav model generira visoke prinose, međutim, prvi poremećaji, kakvima svjedočimo ovih dana, donose stagnaciju i dug oporavak.
Karipske su države, za razliku od Hrvatske, ograničene prirodnim resursima, prometnim položajima, obrazovanim kadrovima, pa i ukupnim ljudskim potencijalom. Stoga nije čudna njihova orijentacija prema jedinoj privrednoj grani koja im je na raspolaganju – turizmu. No, ograničiti Hrvatsku samo na turistički potencijal grubo je negiranje svih resursa koje ova država ima. Također, to je posljedica i stihijske ekonomije koja nam se događala posljednjih dvadesetak godina. Osnovno je obilježje takve ekonomije da država ne trasira put ekonomskim kretanjima. Pritom se ne misli na dogovorenu ekonomiju, nego na ukupno iskorištavanje resursa i organiziranje održivog ekonomskog okružja koje neće poremetiti prva kriza.