HOĆE LI HRVATI U BiH-a DOBITI NOVO VODSTVO: ‘Pripadamo hrvatskom narodu i radit ćemo za rješavanje njihova statusa’

Foto: Vojko Basic / CROPIX

Još otkako je središnja izborna komisija Bosne i Hercegovine u ožujku ove godine raspisala održavanje općih izbora koji bi se trebali održati u nedjelju 2. listopada, tenzije se među političarima u toj zemlji ne smiruju. U dio sukoba unutar BiH uključena je i Hrvatska, čije političko vodstvo nastoji izboriti što bolju poziciju za Hrvate u BiH koji su godinama obespravljeni i koji muku muče s promjenom izbornog zakonodavstva i nametnutim predstavnicima poput Željka Komšića.

Neizvjestan je za hrvatsku stranu rasplet ovih izbora koje sa strepnjom očekuju i na međunarodnoj razini. Naime, ako nakon izbora u BiH u Vijeću Federacije bude manje od osam hrvatskih zastupnika, Republikanska stranka mogla bi predložiti osnivanje takozvanog trećeg entiteta, na što bi bez puno razmišljanja mogao pristati i hrvatski predsjednik Zoran Milanović, koji se u posljednje vrijeme gorljivo zalaže za prava hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini. Površno bi se djelovanje Republikanske stranke u susjednoj BiH moglo poistovjetiti s djelovanjem platforme Možemo, no priča o njima mnogo je složenija, baš kao što je prosječnim promatračima kompletna politička scena u BiH kompleksna i teško shvatljiva. Kada govore sami o sebi, na vlastitim internetskim stranicama republikanci prije svega objašnjavaju svoje postojanje.

Stare podjele

“Amandmanima na Ustav FBiH čiji su autori Wolfgang Petrich (1999. – 2002.) i Paddy Ashdown (2002. – 2006.) ustavnopravna i politička pozicija Hrvata u BiH svedena je na razinu manjinskog naroda jer su Hrvati kao narod izgubili većinu konstitutivnih prava definiranih Ustavom FBiH iz 1994. Derogiranje ovlasti SIP-a kao neovisne institucije, odgovorne jedino Parlamentu BiH, od Valentina Inzka njegovim nalogom o suspenziji odluka SIP-a, koji je na vlast protuustavno doveo ‘platformaše’ zadnja je u nizu karika u lancu dekonstituiranja Hrvata kao naroda u BiH. Potrebno je kreirati sustav koji će tomu stati u kraj. Međunarodna zajednica može biti posrednik i/ili medijator, nikako i nikada strana u postupku”, kažu u HRS-u u kojem naglašavaju kako je njihova temeljna programska orijentacija dokument Biskupske konferencije BiH “Politika po mjeri čovjeka”.

U skladu s tim dokumentom, ovi se ljudi zalažu za različito administrativno uređenje BiH kroz federalno uređenje koje bi uključivalo federalnu jedinicu s hrvatskom većinom. Jednako tako zalažu se za Europsku uniju kao prioritet budućnosti BiH te stoga u svojem djelovanju spominju ekologiju i dizanje ekološke svijesti kod naroda, što uistinu jest dodirna točka između bosanskohercegovačkih republikanaca i naše platforme Možemo. Ono po čemu HRS odudara od političara na koje su se narodi na ovim prostorima navikli jest to što se zalažu za reduciranje broja mandata kako parlamentarcima, tako i svim političkim dužnosnicima, pri čemu također smatraju da je potrebno regulirati privilegije parlamentaraca i drugih javnih dužnosnika. Zanimljiva stavka njihova programa je i izrada mehanizma zaštite domaće proizvodnje hrane ponajprije od prekomjernog uvoza hrane lobiranjem za izglasavanje zakona na državnoj razini o zaštiti poljoprivredne proizvodnje. Kako se po ovim segmentima možda dodiruju s Možemo, tako su republikanci miljama daleko od njih u dijelu programa u kojem se zalažu za skrb za hrvatske branitelje iz Domovinskog rata i članove njihovih obitelji.



Pitanje statusa

“Pripadamo hrvatskom narodu i radit ćemo za rješavanje ustavnopravnog statusa Hrvata u BiH, ali nećemo zanemariti niti u jednom trenutku podrediti tomu prava pojedinca, čovjeka, kojoj god nacionalnosti on pripadao”, zaključuju republikanci na svojim internetskim stranicama.Predsjednik ove perspektivne stranke Slaven Raguž na bosanskohercegovačkoj političkoj sceni poznat je kao dečko bez dlake na jeziku, ali i kao dosjetljivi intelektualac. Ovaj je mladić pozornost medija u regiji provukao tijekom nastupa na Federalnoj televiziji s dvojicom bošnjačkih političara kojima je ispričao dosjetljivi vic s citatom Slobodana Miloševića koji je mudro podvalio sugovornicima.

Lakoća kojom su se dva bošnjačka političara pronašla u Miloševićevim riječima danima je zabavljala javnost u Bosni i Hercegovini, ne samo zbog Raguža nego i zbog toga što su ti prizori prikazani na bošnjački orijentiranoj televiziji. Ni jedan relevantan portal u Sarajevu taj Ragužev nastup nije prenio sve dok se o njemu nije oglasio Zoran Milanović, s kojim je Raguž po svemu sudeći u korektnim odnosima. Inače je Raguž rodom iz Mostara, spada u skupinu mladih političara i vrhunskih govornika, ana osnivanju HRS-a radio je s nekolicinom kolega nakon što je napustio predsjedničku poziciju u mostarskom Gradskom odboru HDZ-a 1990. Kako Raguž spada u skupinu mladih bosanskohercegovačkih političara, premda je u politici od svojih 30-ih, tako se on ujedno i među Hrvatima u Bosni i Hercegovini naziva jedinom stvarnom konkurencijom Draganu Čoviću i njegovu HDZ-u. Na prošlim općim izborima Raguževi republikanci ušli su u skupštine triju većinski hrvatskih županija pa su im porasle ambicije i za ove izbore koji se u susjednoj zemlji uskoro očekuju.

Neostvareni san

Osnivanje trećeg entiteta ideja je koja se u BiH dugo spominje, ali i ideja koju bi vrlo vjerojatno mogao podržati Hrvatski narodni sabor u kojemu glavnu riječ ima šef HDZ-a BiH Dragan Čović, koji s premijerom Plenkovićem nije u najboljim odnosima, pa ga se premijer nastojao riješiti kandidaturom mostarskoga gradonačelnika Kordića za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, što mu nije pošlo za rukom jer je Čović u taj ring gurnuo svoju dugogodišnju suradnicu Borjanu Krišto za koju se u startu tvrdilo da na ovim nadolazećim izborima nema nikakve šanse. Bez obzira na njezine slabe šanse, Čović je, šaljući Krišto na izbore, zaštitio svoju poziciju u HDZ-u BiH, a ako se pridruži republikancima i ideji o trećem entitetu, za koju će se zalagati i Milanović, to bi dodatno smanjilo izglede premijera Plenkovića za njegovu eliminaciju.

Istodobno, takvi manevri po susjednoj zemlji Hrvatskoj smanjuju izglede za ulazak u Schengen, jer bi se, prema tvrdnjama upućenih, Nizozemci automatizmom tomu usprotivili i izazvali glavobolje hrvatskom predsjedniku Vlade koji je ulazak u zonu Schengena i ulazak u eurozonu predstavljao kao dva najveća cilja svoga aktualnog mandata. Ipak, treba napomenuti da visoki predstavnik međunarodne zajednice Schmidt može do izbora, ali i nakon izbora promijeniti sporni izborni zakon protiv kojega se bore hrvatski politički predstavnici u Bosni i Hercegovini. Istina, to je moguće i mnogo lakše provedivo prije izbora, međutim, ako on uvidi da Hrvatska nije dobila osam predstavnika, manevri su mogući i nakon što se izbori održe. No da je hrvatskim opcijama do toga doista stalo, jasno je i iz nastupa vodstva Hrvatskog narodnog sabora BiH koje je krajem srpnja izrazilo nezadovoljstvo time što visoki predstavnik intervencijom u izborni zakon nije spriječio preglasavanje hrvatskog naroda na izborima od Bošnjaka.

Bitne razlike

U zaključcima objavljenima nakon izravne sjednice Predsjedništva HNS-a u Mostaru navodi se kako će ta asocijacija hrvatskih stranaka nastaviti raditi na relativizaciji zaključka sa zasjedanja Sabora iz veljače ove godine kako bi se stopiralo daljnje dekonstituiranje hrvatskog naroda u BIH. “To uključuje pokretanje pravnih i političkih procedura u pravcu institucionalne i teritorijalne reorganizacije BiH u skladu s federalističkim načelima kako bi se osigurala funkcionalnost države i jednakopravnost triju konstitutivnih naroda u BiH. HNS BiH ističe kako je to rezultat bošnjačkih prijetnji i izražene nesnošljivosti prema suživotu s Hrvatima u Bosni i Hercegovini”, poručivali su iz HNS-a BiH dok se istodobno pred zgradom Ureda visokog predstavnika u Sarajevu održavao prosvjed protiv izmjena izbornog zakona kojim bi se omogućilo da Hrvati biraju svoje političke predstavnike u vlasti, dok su u više javnih istupa bošnjački politički dužnosnici i aktivisti zaprijetili nasiljem, sukobima, pa čak i ratom.

Malo toga hrvatski čelnici mogu poduzeti u pogledu zaštite Hrvata u BiH, izbori koji su raspisani ujedno će se i održati, i to po svemu sudeći po starim već viđenim pravilima. Čvrst stav Sjedinjenih Država ne dopušta promjenu koncepta konstitutivnih naroda premda unutar Europske unije postoje određene skupine koje taj koncept smatraju zastarjelim, Milanovićeve prijetnje blokadom finskog ulaska u NATO pale su u vodu i Hrvatima nakon svega ne preostaje previše. Spominjanje trećeg entiteta koji je najavljivao i Milanović među bošnjačkim političarima nazivaju prijetnjom i uvertirom u raspad Bosne i Hercegovine, no pitanje je koliko je država koja funkcionira po ovim načelima i država u kojoj se jedan narod uza sve napore ne uspijeva izboriti za svoja prava uopće funkcionalna.

Facebook Comments

Loading...
DIJELI