HRELJA JE GOTOVO PA ODUŠEVLJEN! ‘Država jako dobro brine o starijima i nemoćnima’! No zato poskupljuju domovi za starije

Foto: Damjan Tadić/Cropix

U listopadu kreće isplata jednokratnog novčanog dodatka koji bi umirovljenicima trebao pomoći da se nose s krizom. Svaki četvrti umirovljenik u Hrvatskoj ima najnižu mirovinu.

U listopadu kreće isplata jednokratnog novčanog dodatka koji bi umirovljenicima trebao pomoći da se nose s krizom. Svaki četvrti umirovljenik u Hrvatskoj ima najnižu mirovinu.

“2,74 kumulativno su rasle mirovine, na to još 6,18, možemo reći devet posto. Možemo reći da su se mirovine uskladile devet posto s rastom troškova života”, kaže Hrelja. Dodaje da je rast plaća bio veći od rasta cijena, koliko god to čudno zvučalo. “Statistika je neumoljiva”, kazao je Hrelja za N1.

“Teško je reći kada je dovoljno. To je vrlo subjektivno. Činjenica je da se radi, da se drugi put ove godine daje novčana pomoć za one koji imaju najniže mirovine. Mi smo suočeni s neimaštinom i Vlada intervenira. Drago mi je da su prihvatili moje inicijative da se cenzusi promijene pa sad nitko ne ispada iz svoje kategorije, povećava se broj onih koji dobivaju novčanu pomoć”, govori.

“S 1500 smo došli na 1850. Kategorija se širi, obuhvat onih koji će dobiti 250 kuna više, bez obzira na indeksaciju, obuhvaća veći broj onih s najnižim primanjima”, kaže Hrelja.

“Činjenica je da Hrvatska nema jasnu socijalnu sliku”

“Činjenica je da Hrvatska nema jasnu socijalnu sliku. Mi mislimo da ima puno ljudi i dodatnih prihoda i velike imovine koju su stjecali dok nisu uplaćivali doprinose… Obrtnici su uvijek imali najmanje doprinose, poljoprivrednici. Danas razne profesije plaćaju najmanje doprinose, a na kraju ima država garantira neku najnižu mirovinu bez obzira jesu li uplaćivali doprinose ili ulagali u svoju imovinu”, kaže dodajući da se zbog dijela umirovljenika koji su “kruha gladni” mora napraviti socijalna slika.

Brojni sugrađani koji žele svoje umirovljeničke dane provesti u domu, nailaze na poteškoće zbog dugih listi čekanja, ali i cijene. Male mirovine i val poskupljenja posebno zahvaća umirovljenike kao ranjivu skupinu, a sada se najavljuje i dodatno poskupljenje domova.

“Tu smo godinu i pol dana, a koliko smo čekali? Petnaest godina. Dali smo molbu u dom i onda smo se svake godine javljali da smo tu, da smo živi, ali da ne bi išli u dom, dok nije došlo do situacije da smo trebali ići u dom, poručio je bračni par Trnka za HRT, a koji su smješteni u najvećem zagrebačkom domu na Trešnjevci.

 

“U domu sam tri i pol godine, ali sam čekala jedanaest godina na mjesto”, dodala je Štefica.

Na mjesto u domu u prosjeku se čeka i do petnaest godina, mnogi ga i ne uspiju dočekati. Petnaest tisuća osoba trenutačno je na listi čekanja za dom u Zagrebu. Hrvatska ima premalo smještajnih kapaciteta.

Primjerice, prema europskome prosjeku pet posto starijih od 65 godina ima osigurano mjesto u domu – u Hrvatskoj je to tek dva posto.

 

U Zagrebu je trenutačno jedanaest gradskih domova, 26 obiteljskih i 25 privatnih i svi su puni.

“Svi koji žele, imaju namjeru otići u dom, sa 65 godina predaju molbe u sve domove tako da ta lista nije prava slika stanja, a kada se dođe do situacije, recimo da netko ima zaista veliku potrebu, a ima par godina već molbu onda se nađe rješenje za smještaj”, rekla je predsjednica Matice umirovljenika grada Zagreba Đurđa Novaković.

“Ukupan kapacitet svih domova je 6381 korisnik na području grada Zagreba od čega je 63 posto smješteno u našim gradskim domovima ili točnije 4021 korisnik smješten je u gradske domove”, rekla je pročelnica Ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom Grada Zagreba dr. sc. Romana Galić.

U zagrebačkim se domovima cijena smještaja kreće od 1750 do sedam i pol tisuća kuna mjesečno. Očekuje se da će porasti i do dvadeset posto.

Čini se da je vjera jedina postojana u ovoj cjelokupnoj ekonomskoj situaciji. Posljednji put cijene domova u Zagrebu rasle su 2018., a što će biti u ovoj godini – trebali bismo uskoro doznati.

 

Facebook Comments

Loading...
DIJELI