Hrvat s Oxforda o novom cjepivu: Mogu se očekivati nuspojave, ali one su obično blage

Profesor molekularne medicine sa Sveučilišta u Oxfordu Kristijan Ramadan u HRT-ovu Dnevniku rekao je da su vijesti o cjepivima ohrabrujuće, ali da se ne radi o utrci između Pfizera i AstraZenece, nego da je riječ o tome da se što prije obuzda epidemija. Vjeruje da će i AstraZeneca uskoro izaći sa svojim rezultatom.

Komentirajući objavu Pfizera, BioNTecha, te one vezane za rusko cjepivo Sputnik o učinkovitosti od 90 i više posto, rekao je da će ih objaviti i Oxford i AstraZeneca, ali da žele najprije doći do konačnih rezultata.

“Kao i kod svih cjepiva, mogu se očekivati nuspojave, ali one su obično blage – bol u ruci, crvenilo, glavobolja. No to su normalne posljedice jer naše tijelo stvara imunosnu reakciju. Neke veće nuspojave nisu moguće kod ovih cjepiva, a osobito ne kod Pfizerova jer je to samo jedan mali dio virusne informacije vezan za nanomolekulu lipida, odnosno masti koje su normalni dijelovi našeg organizma, tako da će i Pfizerovo i cjepivo koje su razvili znanstvenici Sveučilišta Oxford biti vrlo čisto i neće moći doći do probijanja virusa”, rekao je.

Koliko će trajati imunitet?

Kod Pfizera je, rekao je, uvjeren da je mogućnost nuspojava mala. Na pitanje o tome koliko će trajati imunitet na COVID-19 nakon primljenog cjepiva, odgovorio je da to nitko ne može znati jer se najprije moraju vidjeti cjepiva u kliničkoj fazi i mjeriti koliko će trajati imunitet. Vjeruje se da bi mogao trajati do godinu dana.

“Nitko ne može znati ni koliko će trebati da se pandemija zaustavi cjepivima, ali rezultati ohrabruju”, rekao je. Postoji samo problem distribucije te je pitanje hoćemo li uspjeti dovoljno procijepiti stanovništvo.



Vjeruje da ćemo 2022. epidemiju zaboraviti. Nada se da Stožer civilne zaštite, vlada i savjetnici rade savjesno. Misli da je u ovom trenutku najvažnije odgoditi teške oblike bolesti, spriječiti prenatrpanost zdravstvenog sustava.

“Pitanje je imamo li dovoljno lijekova, dovoljno zdravstvenog osoblja, a postoje i druge bolesti koje nisu iskorijenjene – karcinomi, šećerna bolest, udari… Naš je bolnički sustav opterećen liječenjem bolesti COVID-19 i mislim da je Hrvatska trebala uvesti stroži lockdown, ali to je na onima koji odlučuju”, zaključio je za Vijesti.hrt.hr 

Facebook Comments

Loading...
DIJELI