AFERA JANAF: IZA NIZA ZADNJIH UHIĆENJA STOJI I EU! Plenković se boji da bi mogao ostati bez EU milijardi pa je krenuo u sječu svojih kadrova

Što se to događa u Hrvatskoj, pitanje je koje si postavlja svaki prosječan čitatelj domaćih medija. Dojam je možda varljiv, no čini se da su pravosudne institucije preko noći profunkcionirale pa na tjednoj bazi svjedočimo nekim novim uhićenjima i nekim novim aferama, u sklopu kojih kao kruške padaju moćnici i uglednici koji su donedavno činili društveno-političku kremu. Afera Janaf, Josipa Rimac, ali i niz drugih slučajeva koji su se javnim prostorom počeli kotrljati otkako je poziciju glavne državne odvjetnice preuzela Zlata Hrvoj-Šipek, prema tvrdnjama upućenih, tek su uvertira u ono što slijedi. No, ne radi se ovdje samo o domaćim institucijama, za Hrvatsku se uvelike zainteresirala Europska komisija, kojoj premijer Andrej Plenković redovito polaže račune. Da bi njegova vlada, a time i država Hrvatska dobila europska financijska sredstva, neće biti dovoljno ispisati reforme na papir te ih paušalno pokušati provesti – Europska komisija od naše zemlje zahtijeva konkretnu akciju koja uz ostalo uključuje i raščišćavanje kriminala.

Učestale packe

Hrvatska bi se, svjedoče oni koji su upoznati s ovom problematikom, u idućim mjesecima mogla naći na udaru Europe jer institucije ne rade svoj posao, a veliki problem za koji EK pokazuje poseban interes  svakako su lažiranja papira kako bi se ostvarila pomoć Europske unije, na što su u europskim krugovima posebno osjetljivi i na što žustro reagiraju. Zna to dobro hrvatski premijer, koji je na vrijeme iz svoje vlade odstranio nevještog ministra regionalnog razvoja i EU fondova Marka Pavića, dovodeći na poziciju Natašu Tramišak, koju će posebno držati pod povećalom jer ona nije njegov prvi izbor, već produkt lobiranja slavonskog HDZ-a i župana Anušića. Šuška se da je Plenković baš zbog packi iz Europe iz svoje vlade ispratio Gabrijelu Žalac, ministricu koja je bila zadužena za europske fondove, a koja je formalno proklizala pod utegom vlastitih afera, i to dok je s Rimac ispijala kave po luksuznim zagrebačkim kafićima. Kada se govori o europskim fondovima, valja imati na umu da se te nemale svote dodjeljuju uz odluku politike, a to u Hrvatskoj često znači da sredstva ne idu onima kojima su namijenjena, već se dodjeljuju podobnima. Upravo se zbog toga na meti našla bivša državna tajnica u Ministarstvu uprave, nedugo potom i Dragan Kovačević te cijeli niz administrativnih djelatnika koji su umočili prste u ovaj debeli koruptivni sloj pekmeza. Premijer Plenković saveznika u rješavanju ovih problema vidi u ministru financija Zdravku Mariću, no kako je on zbog koronakrize pod velikim pritiskom te zapravo nije u stanju rješavati tu slojevitu problematiku, tako se Hrvatska izložila udaru OLAF-a, ali i udaru glavne tužiteljice EU-a Laure Kovesi, na što je Plenković već upozorio svoje kolege iz Vlade.

Europske institucije uvjerene su da su se neki hrvatski dužnosnici, članovi Vlade, ali i djelatnici ministarstava na raznim razinama udružili s prijaviteljima i konzultantima koji apliciraju za sredstva iz europskih fondova s namjerom njihova nezakonitog i nenamjenskog trošenja i raspodjele, što potvrđuje i sve veći broj prijava koje su protiv naše zemlje upućene Europskoj komisiji. Kovesi je nedavno u Europskom parlamentu predstavila ustroj novog Ureda europskog javnog tužitelja koji bi trebao pronalaziti i procesuirati počinitelje kaznenih djela koja se odnose na financijske interese Unije, a tu je pod posebnim povećalom upravo naša zemlja i baš zato s prvim danom listopada po europskim direktivama kreću velike čistke u državnim tvrtkama, ali i po ministarstvima. Uvertira u to su uhićenja kojima smo proteklih tjedana svjedočili, a iz njih je evidentno da je Plenković već počeo osluškivati europske naputke, intenzivno se, otkako je zasjeo na čelo Vlade, provjeravaju svi dokumenti te se traga za onima koji su eventualno krivotvoreni, a takvi se daju na uvid Europskoj komisiji, koja na to ne gleda blagonaklono. Drugim riječima, zbog velikog pritiska europskih institucija, moglo bi biti još uhićenja, dio njih već je u pripremi, a Europa posebno stišće pravosudna tijela, dok Plenković za to vrijeme pritišće Marića kako bi napokon formirao sustav neovisne kontrole trošenja europskih sredstava. Problem je, uz ostalo, u nepostojanju nekog neovisnog tijela koje bi kontroliralo raspodjelu europskog novca, a u čijoj bi ingerenciji bilo kontroliranje mogućih slučajeva korupcije.

Izostanak takvog tijela u pitanje dovodi hrvatski ugled u Europi, svrstava nas na vrh liste korumpiranih zemalja, a uz to, pod znak pitanja dovodi sredstva koja bi naša zemlja trebala dobiti ne samo za izlazak iz koronakrize nego i za obnovu Zagreba. U drugim zemljama praksa je osjetno drugačija, trošenje europskih sredstava strogo se kontrolira, no kako to u Hrvatskoj nije slučaj, na vrata nam kuca OLAF i Ured europskog javnog tužitelja, koji bi se, kada profunkcionira početkom iduće godine, prvo trebao pozabaviti Hrvatskom. OLAF je inače tijelo koje se bavi istragama povezanima s korupcijom i prekršajima u sklopu europskih institucija, oni osmišljavaju koncept borbi protiv prevara, a poseban naglasak stavljaju na borbu protiv korupcije. Zanimljivi su i utoliko što su operativno neovisni premda su dio Europske komisije. OLAF-ov je interes za Hrvatsku višeslojan i opsežan zbog velikog broja prijava koje ukazuju na prevare kad je riječ o trošenju sredstava iz fondova. Zbog toga je uz Plenkovića u problemima Ministarstvo financija, u kojem bi uskoro mogao krenuti novi val uhićenja. Neobično je, ali i neugodno i to što je predsjednik Vlade s nepravilnostima i netransparentnostima upoznat otprije, međutim, dok se europske institucije nisu angažirale, on se za tu temu nije previše interesirao. Nagađa se da bi zbog nenamjenskog trošenja sredstava na udar moglo doći i Ministarstvo gospodarstva, što zbog aktivnosti aktualnog ministra Ćorića, što zbog aktivnosti njegova prethodnika Horvata, a europske institucije zanimaju se i za raspodjelu sredstava u Ministarstvu poljoprivrede. Sve je to epilog oštrog i beskompromisnog djelovanja glavne tužiteljice Kovesi koja je u Europi simbol borbe protiv korupcije, smatraju je odvažnom i neovisnom, a kao takva vodila je rumunjske antikorupcijske agencije te istražila i procesuirala stotine političara, što joj je bila odskočna daska za preuzimanje pozicije prvog europskog javnog tužitelja lani u listopadu.



Neizvjesna borba

Ne želeći riskirati svoj ugled na europskoj političkoj karti, Plenković se i sam odlučio uhvatiti ukoštac s korupcijom koja duboko nagriza sve pore hrvatskog društva, a na koju nije imuna ni njegova vlada. Izgleda da se mreža preširoko razgranala, a Europa to nema namjeru tolerirati. Kada već nismo u stanju urediti se sami, uredit će nas oni, a njihove upute nijemo i bespogovorno slijedi premijer Plenković koji je sve zabrinutiji za svoje suradnike i članove Vlade, jer europski šefovi neće pristati ni na famozna pucanja istraga koje se nerijetko stopiraju kada se približe nekome od kapitalaca. Jesen će uistinu biti neizvjesna, ne samo za obični puk koji će pokušavati skrpati kraj s krajem nego i za sve one koji su svoje pozicije i račune skrpali koristeći se netransparentnim metodama.

Facebook Comments

loading...
Loading...
DIJELI