Ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) Krunoslav Capak gostovao je na N1 pa se osvrnuo se i na cjepiva.
“EU je u sklopila ugovore sa šest proizvođača cjepiva, a Pfizer se priključio. Nama je Pfizer bio treći pregovarač i mi smo od njih naručili milijun doza. Kasnije smo dobili informaciju da će ono doći u tranšama od 125 tisuća”, tvrdi pa ističe kako će se to dogoditi kada se cjepivo registrira.
Kada cjepivo dođe, cijepit će se prvi stanovnici, 62 tisuće ljudi, dok će drugi čekati novu tranšu za koju ni sam Capak ne može potvrditi kada će doći. Prvo će se cijepiti, istaknuo je, zdravstveni radnici i rizične skupine.
“Mi smo procijenili da se u Hrvatskoj nalazi 1.800 tisuća ljudi koji spadaju u rizične skupine te zdravstvene radnike”, tvrdi.
Capak je otkrio i kako se očekuje da oxfordsko cjepivo biti dostupno u prvom tromjesečju.
“Mi ćemo do 5. ili 6. mjeseca iduće godine mi imati te tranše. Do tada bi mogli cijepiti čitavo stanovništvo”, ističe pa dodaje kako nijedno cjepivo nije registrirano za cijepljenje osoba mlađih od 18. godina.
“M uspijemo gripu procijepiti kroz tjedan ili dva, računamo da ćemo i ovo cjepivo procijepiti u istom roku. Stignemo to procijepiti jako brzo jer pedijatri neće cijepiti”, govori.
“Zatražili smo od županijskih Zavoda za javno zdravstvo da provedu anketu, a jučer je provedena anketa za zdravstvene ustanove da znamo gdje će se ljudi moći cijepiti. Otprilike će to biti kao i kod cjepiva protiv gripe”, smatra.
“Ima dosta nepoznanica koje se vrte po medijima, pa je dogovoreno da ćemo sutra izaći s priopćenjem oko cjepiva da svima bude jasno kako s cjepivima, ali i cijepljenju”, najavio je Capak.
Upitan je i o strožim mjerama i činjenici da su se kafići navodno zatvorili iako nisu žarišta.
“Mjere su donijete s ciljem da se smanje kontakti, ne da se zatvore kafići jer oni nisu širitelji, ali jesu mjesta gdje se dolazi do većeg kontakta ljudi”, ističe Capak.
“Mi smo i za trgovačke centre i trgovine donijeli strože mjere”, zaključuje.
Ipak, Hrvatska je mjere donijela kada je incidencija bila daleko viša nego je to recimo bila kod drugih europskih zemalja koje su ranije uvele strože mjere.
“Donošenje mjera bilo je kritizirano s raznih strana… Sjetite se samo, svi kažu da su ove mjere nedovoljne, a kad smo 25. 10. uveli samo veći razmak među stolovima, govorilo se da uništavamo obitelji. Osobno me prozvao jedan vlasnik restorana i rečeno je da se moja djeca moraju sramiti jer primam plaću iz državnog proračuna, a oni je moraju zaraditi. Uvijek moramo voditi računa o balansu”, tvrdi ravnatelj HZJZ-a.
“Ja kao epidemiolog smatram da su mjere učinkovite pa ako smanjimo kontakt, ja smatram da će mjere polučiti rezultate”, rekao je.
O pooštravanju mjera
“Ukoliko nam se epidemiološka situacija pogorša, mi ćemo predložiti nove mjere. Išle bi u smjeru daljnjeg smanjivanja kontakata, u javnom prijevozu, trgovačkim centrima i tako dalje”, govori pa pojašnjava mjere za vjerska okupljanja.
“Potiče se da što više vjerskih događaja bude online, a broj okupljanja je smanjen na 25 pa se to primjenjuje i na crkve. Znali smo da nije isto 25 ljudi u kapelici ili katedrali, ali tako je donijeta horizontalna mjera, postoji mogućnost da se korigira. Vodilo se računa o balansu i ostavljena je mogućnost okupljanja do 25, a to je odluka Nacionalnog stožera i Vlade”, tvrdi.
Postoji li broj novozaraženih koji alarmira, takozvani semafor, Capak odgovara: “To je dvosjekli mač. Dnevno razmatramo brojke i situaciju, dopustili smo lokalnim stožerima da donose strože mjere. Teško je kontrolirati različite mjere u različitim županijama. Teško je kontrolirati koji je pravi trenutak. Po meni je naša varijanta, dnevna diskusija, dobra. Semafor nije svemoguć. Ako se to pokaže dobro, možemo napraviti i semafor”.
Komentirajući stopu zaraze, tvrdi “Imamo incidenciju veću od 1000 prosječno za Hrvatsku, no postoje velike razlike između županija. U Varaždinskoj i Međimurskoj je 2000, a u Istri između 500 i 600”.
Broj preminulih
Prema nekim predikcijama, do Božića ćemo imati 417 preminulih. “Radi se o grubom izračunu na temelju postotka. Broj umrlih u jednom tjednu bi bio 418 prema tome. Ne mogu to ni isključiti ni potvrditi. Modeli se baziraju na matematici, ne uvažavaju uvođenje mjera i svijest o pridržavanu mjera”, tvrdi pa dodaje: “Pri Vladi postoji skupina za biostatistiku koja radi detaljnije izračune i neke prediktivne modele, ali o tome ne mogu govoriti. Postoje dva člana iz mog zavoda, ali o rezultatima njihovog rada treba pitati Vladu. HZJZ koristi jedan model koji smo pokušali aplicirati, ali su rezultati bili dvojbeni i zato ne komuniciramo javno brojke”.
Na pitanje koliko je ljudi preminulo u covida-19 u Hrvatskoj, rekao je: “Postoje pravila kako se bilježi mortalitet. Smrt od covida je svaka smrt s potvrđenim covid testom, a ne postoji drugi vidljivi uzrok smrti. Tako i mi radimo”, tvrdi.
“Nekoliko ubdukcija je napravljeno na covid bolesnicima, ali zbog preporuka to se radi samo zbog nužnosti. Dnevno objavljujemo broj umrlih iako su neki od njih možda umrli jučer. Mortalitetna statistika malo kasni. Konačni broj umrlih od covida imat ćemo nakon što se sve raščisti u šiframa epidemiologa i onda u DZS-u. I osoba koja premine u Domu za starije ulazi u nacionalnu statistiku”, pojašnjava.
Dotaknuo se i broj preminulih i broj ljudi na respiratorima u tjednoj statistici, no o uspješnosti liječenja na respiratoru nije znao odgovoriti. “Barata se podatkom da jedna osoba od 58 zaraženh umre i jedna osoba od devet hospitaliziranih radi covida. A koliko se točno ljudi oporavilo nakon respiratora, to ne znam”, rekao je.
Testiranja
Kao jedna od mjera spominje se povećani broj testiranja. “Dnevno sad imamo i po 11.000, kapaciteti su sve veći. Još jedan laboratorij je otvoren ovaj tjedan. Uveli smo i mogućnost brzih testova, koriste se na mnogim mjestima. Postoje točno propisani uvjeti kako se koriste brzi antigenski testovi, u školama se provodi screening, to nije dijagnostika nego drugi tip ispitivanja. Dnevno možemo i 15.000 PCR testova napraviti, siguran sam. Neki imaju veće kapacitete, poput Splita, ali treba netko uputiti pacijente da dođu na testiranje. Na drive-inu nikoga nismo odbili, bio naručen ili ne”, govori.
Razgovarali su i o serološkim testovima, no trenutno Hrvatska nema kapaciteta za to. “Napravit ćemo to, ali ne mogu vam reći kada točno”, rekao je.
Upitan o prozivkama Ivana Đikića koji o serološkim testiranjima proziva Dragana Primorca, člana Vladina savjeta.
“Ne bih komentirao sukobe i polemiku između dva znanstvenika. Što se tiče cijene antigenskih testiranja, HZJZ ih je pribavio po cijeni od 6 eura po komadu, jeftinijih tad nije bilo, to je bila nabavna cijena. Prijavili smo HZZO-u da ljudi mogu doći preko uputnice i HZZO je, kad je zbrojio cijenu, vrijeme, zaštitnu opremu itd, došao je do cijene 104 kune. To je cijena koju HZZO plaća laboratorijima za svoje osiguranike. A to da je netko 300 kuna naplatio taj test, to je privatni laboratorij i država ne utječe na cijenu. Kad smo krenuli s brzim testovima i da se negativni testiraju na PCR, ulazili su u svakodnevnu statistiku. I privatna klinika je prijavila testiranja i počeli smo i njih uvoditi, ali smo ih prestali bilježiti s PCR-om i sad se bilježe posebno”, pojašnjava.
Naposljetku, istaknuo je: “Dakako da sam nesretan zbog velikih brojki i zbog opterećenja zdravstvenog sustava, no mi pratimo situaciju od ljeta i upozoravali smo da će situacija biti gora. Mi ćemo dati sve od sebe, radimo svoj posao i dat ćemo sve od sebe da i ovaj put pobijedimo koronu, to će biti nešto teže u zimskim mjesecima, no imamo veliku nadu, a to je cjepivo”, zaključuje.
Ipak, i uz cjepivo, morat ćemo naučiti živjeti s mjerama, Njemačka je recimo produžila mjere i nakon Nove godine.
“Mnoge su države učinile isto. Mi još ne znamo kakvo je iskustvo nakon izlječenja bolesti, to znači da i oni koji su preboljeli, moraju nastaviti nositi masku. Mjere će se nastaviti što se tiče nošenja maske, dok ne procijepimo veći dio populacije i dok nam brojke ne kažu da možemo ublažiti mjere”, ističe.
Šansa da se mjere produže i za vrijeme blagdana, tvrdi Capak, teško je procijeniti, ali je svakako moguće.