ČOVJEK KOJEM PLENKOVIĆ VJERUJE: Glasan je protivnik novog lockdowna, a njegovo mišljenje svi cijene!

Foto: Cropix

Svaki novi dan novi je izazov za zdravstvene djelatnike koji se posljednjih nekoliko mjeseci bore s pandemijom koronavirusa koja je ozbiljno nagrizla hrvatski bolnički sustav. Premda su se u prvom valu pandemije, kada je Hrvatska imala osjetno manji broj zaraženih, odlučili za lockdown i zaustavljanjecijele države, u ovom drugom, mnogo ozbiljnijem valu, predstavnici vlasti, ali i niz stručnjaka, zaziru od ideje potpunog zatvaranja te se pozivaju na balans i očuvanje domaćeg gospodarstva. Glasan protivnik novog zatvaranja je i redoviti profesor na Zavodu za biokemiju i molekularnu biologiju Gordan Lauc, koji je član Znanstvenog savjeta Vlade, a u svojim javnim nastupima po raznim televizijama iznosi tezeo tome zašto od novog zatvaranja ne bismo imali koristi.

Virus se širi tako što s jednog čovjeka prijeđe na drugoga. Bez kontakta među ljudima nema širenja virusa. Sve vlade u Europi donose mjere kojima pokušavaju smanjiti te kontakte. U nekim zemljama radi se o dobro promišljenim i odmjerenim mjerama, dok se u nekim drugim zemljama radi o paničnim reakcijama. Mislim da mi u Hrvatskoj imamo dobro odmjerenu politiku prilagodbe mjera stvarnom stanju. To se najbolje oslikava u tome što, iako je Hrvatska cijelo ljeto imala jedne od najblažih mjera u Europi, mi danas imamo znatno manjezaraženih ljudi na milijun stanovnika nego recimo Češka, Belgija ili Slovenija.

Neki misle da bi Hrvatska trebala imati strože mjere, no iz primjera zemalja kao što su Argentina ili Peru te nekih gradova u Europi vidimo da nametnute mjere ne postižu željeni učinak. Primjerice, nakon pet mjeseci vrlo strogog lockdowna, Argentina je po ukupnom broju umrlih na milijun stanovnika gotovo sustigla Brazil, koji je imao puno blaže mjere, a prema sadašnjim trendovima, uskoro će ga i prestići. Isto tako, Manchester, koji je već tjednima pod vrlo strogim mjerama, ima vrlo slične brojeve kao i Zagreb u kojem su mjere bitno blaže. Veliko znanstveno istraživanje provedeno na 131 zemlji pokazalo je da su učinci strogih formalnih mjera zapravo vrlo skromni te da je ključno ponašanje svakoga od nas kao pojedinca, izjavio je Lauc prije nekoliko dana gostujući na javnoj televiziji, gdje je otkrio kako rizik predstavljaju zatvoreni prostori jer se virus širi aerosolno. Lauc je proteklih dana bio gost na gotovo svim televizijama pa se mogao steći dojam da je čak na neki način usmjeravao epidemiološku klimu u javnom prostoru.

Apsolutni odgovor

Iako je dio javnosti kritičan prema vladajućima, pa i prema Nacionalnom stožeru, Lauc naravno nije takvog mišljenja. Nikad dosad nisam vidio političare koji su toliko slušali znanstvenike, ali znanost sad nema apsolutni odgovor. Taj konsenzus je ono do čega se pokušava doći i u Savjetu i u Stožeru, ali mislim da Stožer igra jednu odmjerenu politiku
koja pokušava sagledati sve, jer ovo nije samo pitanje virusa i broja zaraza, mi moramo preživjeti, mi moramo imati što jesti na proljeće, moramo školovati djecu. Nije lako biti u koži onoga koji donosi odluke, izjavio je Lauc, čije mišljenje ne dijeli u cijelosti njegov kolega Đikić koji je u svojim javnim nastupima kritizirao Krunoslava Capaka. Zbunjuje me kad kolega Capak kaže da ne uvodimo antigene testove jer nisu dovoljno osjetljivi, a oni se koriste u Njemačkoj i Americi. Tako se gubi renome i povjerenje i takvim je načinom Stožer sebe doveo u nezahvalnu poziciju i sada zbogpogrešaka koje su radili imaju malo povjerenja i u struci i u javnosti, poručio je Đikić koji vjeruje kako Stožer može bolje raditi, a osim toga, referirao se i na Znanstveni savjet.



Tu ima vrhunskih znanstvenika, ali jedan od naših vrhunskih virologa, Stipe Jonjić, nije u tom savjetu. Danas je Nenad Ban, vrhunski znanstvenik, morao korigirati gospodina Radmana koji govori da su ove godine brojevi smrtnosti manji nego prošle. “Njegova izjava je potpuno pogrešna. Zašto mi kao znanstvenici moramo korigirati drugog znanstvenika? Takve poruke potpuno uništavaju ono što rade Vlada i Stožer. Zato mislim da Znanstveni savjet mora imati svoju unutarnju kontrolu i kritiku negativnosti kojih je bilo u ovom periodu. Kad je Beroš ovoga ljeta rekao da je virus oslabio, i Lauc i ja smo rekli da to nije istina, a onda je Primorac iz istog tog Znanstvenog savjeta na televiziji rekao da to jest istina”, izjavio je Đikić koji smatra kako Hrvatska nespretno srlja u novi lockdown. Nije istina da lockdown ne radi, to je jedino što i radi, vidi se to i na primjeru Kine. I baš zato što si Hrvatska ne može dopustiti novi lockdown, treba reći ljudima da će se on dogoditi ako se stvari ovako nastave, rekao je ovih dana Đikić.

Osim što znanstvenici o novim mjerama polemiziraju na televizijama, profesor Lauc raspravu je izazvao i svojim statusom na Facebooku nakon što je u komentarima jednom od korisnika objasnio kako bi trebalo dopustiti da se pandemija slobodno širi i ubije 0,1 posto populacije kako bismo imali minimalan broj smrtnih slučajeva. U Hrvatskoj je jako puno zaraženih. U Zagrebu negdje između 5 i 10 posto ukupne populacije, tako je već neko vrijeme i vjerojatno će ostati na toj razini još koji tjedan. Bolnice koje su bile na granici raspada sustava i prije pandemije preopterećene su i sustavodržavaju samo nadljudski napori liječnika i medicinskih sestara.

Najjači udar na bolnice tek dolazi. Hospitalizacije kasne za brojem novih slučajeva i oni koji su se zarazili zadnjih tjedan dana još nisu razvili teške simptome bolesti. Pomozimo našim znanstvenim radnicima na način da se pokušamo ne zaraziti sada, kako se uz toliko ljudi oni ne bi morali brinuti i za nas. Izbjegavajte kontakte s drugim ljudima, komentirao je na Facebooku Lauc, na čije je teze reagirao znanstvenik i profesor na Odjelu za biokemiju i medicinsku genetiku na Sveučilištu u Torontu Igor Štagljar. On je Laucu poručio da pretjeruje, ali i da govori nebuloze. Očito je da zagovaraš nesuvislu strategiju da ova pandemija ubije starije i imunokompromitirane. Nadalje, već nekoliko mjeseci svakodnevno komentiraš stvari koje nisu u tvojoj domeni posla.

“Daj nam, please, radije malo reci o važnosti glikana nego da pišeš ovakve gluposti. Fakat si pretjerao i toplo se nadam da u tvom krugu obitelji i prijatelja više nema starih i onemoćalih”, ustvrdio je Štagljar. Znanstvenici su očito u pogledu mjera podijeljeni, što je razumljivo jer je ovaj virus za sve, pa i za njih nepoznanica. S druge pak strane, Plenković i ministar Beroš vrlo su precizni, oni na kompletno zatvaranje ne pristaju jer si Hrvatska to ne može priuštiti te se nameće zaključak kako su se vladajući u prvom valu sa zatvaranjem zaletjeli pa sada kada je borba još žešća mi za nju nemamo valjan mehanizam.

Velika cijena

Da se premijer Plenković u tim svojim zaziranjima od novog zatvaranja vodi ponajviše Laucovim mišljenjima, vjeruje pak bivša SDP-ovka Aleksandra Kolarić, koja je svoju tezu iznijela javno na društvenim mrežama. Prema njezinu komentaru, premijerse vodi upravo tezama koje uz Lauca iznosi i Nenad Bakić, njih dvojica navodno na premijera imaju velik utjecaj pa za razlikuod ostatka Europe, vlasti u našoj zemlji i ne pomišljaju na lockdown kao mjeru. Netočno je da lockdown nema smisla. Zdrav razum jasno kaže da, ako se značajno smanji mobilnost ljudi i
njihovi međusobni kontakti, da će se značajno smanjiti i broj zaraženih virusom, kaže Kolarić u svojim komentarima na Facebooku te napominje da bi u slučaju da se svi što prije zarazimo, najteži slučajevi umirali doma ili po bolnicama bez adekvatne liječničke pomoći.

Kolarić ne negira veliku cijenu novog lockdowna te upozorava i na ono što je trenutno ključni problem. Lauc to krajnje neodgovorno zanemaruje, bolnički kapaciteti su pred pucanjem u Hrvatskoj, ako se nastavi rast zaraženih ovim tempom, do kraja studenoga imat ćemo 3000 ljudi koji će trebati hospitalizaciju. To zdravstvo ne može primiti ni  liječiti pa će liječnici biti u situaciji odlučivati o tome tko ima pravo na život i pravo na respirator. Stoga su Laucovi istupi već danima izuzetno neodgovorni, a njegov utjecaj napremijera očito je razlog što nikakve ozbiljne mjere u Hrvatskoj nisu donesene zaključila je ova nekadašnja SDP-ovka.

Znanstvenika Lauca svojedobno je u svojim istupima podruštvenim mrežama kritizirao i nedavno preminuli sociolog, profesor Slaven Letica. “Nakon što su neki znalci, tipa bivšeg propalog trgovca dječjim igračkama i socijalno-liberalnog političara Goranka Fižulića, u javnost plasirali cijeli niz neistina i poluistina o broju testiranih, zaraženih i oboljelih, nakon što se neki ugledni znanstvenici poput doktora Gordana Lauca, koji vodi privatni laboratorij i svojedobno je zagovarao masovna testiranja DNK očinstva po cijeni od 2200 kuna, sada zalažu za masovna testiranja na virus Sars-COV-2 (mikrobiolog je, nije liječnik pa ga ne obvezuje Hipokratova prisega) i glasine i trolanja dobili su zamah” tvrdio je pokojni Letica.

Projekt Glikan

Bez obzira na sve te tvrdnje, konkretne veze između Plenkovića i Lauca nije moguće pronaći, no unatoč tome zanimljiva situacija odvija se preko Hrvatske zaklade za znanost koja je u prilog borbi protiv pandemije koronavirusa krajem ožujka u okolnostima sveopće karantene raspisala natječaj u iznosu od14 milijuna kuna za projekt Upravljanje zaraznim bolestima uzrokovanim koronavirusima te društvenim i obrazovnim aspektima pandemije. Novac je podijeljen krajem lipnja među 11 najbolje rangiranih od maksimalno 96 vrednovanih projekata.

Natječaj koji je financiralo Ministarstvo znanosti privukao je pažnju znanstvene javnosti pa su na njemu aplicirali
znanstvenici s Instituta Ruđer Bošković,  stručnjaci sa zagrebačkog Instituta za društvena istraživanja, ali i riječki
eksperti s ondašnjeg Medicinskog i Pravnog fakulteta. No, maksimalan iznos od 1,49 milijuna kuna dobio je projekt
Glikani kao biomarkeri i funkcionalni efektori teškog oblika Covid-19&  privatne tvrtke Genos d.o.o., čiji je vlasnik upravo Lauc koji se u medijima eksponirao kao znanstvenik i član Znanstvenog savjeta koji o suzbijanju koronavirusa savjetuje upravo Plenkovića. Laucov četverogodišnji projekt i prošle godine u veljači Zaklada je financirala s više od dva milijuna kuna, no sagleda li se malo šire njegova biografija, takva financiranja mogu se razumjeti. Naime, Lauc je redovitiprofesor zagrebačkog Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta te gostujući profesor Sveučilišta Johns Hopkins gdje je prije par godina izabran za člana prestižnog Johns Hopkins Society od Scholarst te je počasni profesor Sveučilišta u Edinburghu i na Kings Collegeu u Londonu, još od 2016. godine vodi

Znanstveni centar izvrsnosti za personaliziranu brigu za zdravlje, a zadnje dvije godine direktor je Projekta ljudskog
glikoma. U posljednje četiri godine na račun HRZZ-a, čiji je osnivač Sabor kojemu dostavlja godišnja izvješća, iz posebnog dijela proračuna uplaćeno je ukupno 566,7 tisuća kuna.

Privatni laboratorij

Vlastiti privatni istraživački laboratorij Genos Lauc je utemeljio 2007. godine, a u njemu danas radi 40 istraživača,
partner je u nizu velikih projekata, a i iza njega samoga niz je uspješnih projekata. Objavio je više od 200 znanstvenih
radova, održao stotine predavanja te se njegovo mišljenje u znanstvenim krugovima uvažava pa je shvatljivo što i Plenković osluškuje njegove preporuke tražeći balans između borbe za zdravlje i ekonomski opstanak.

Facebook Comments

loading...
Loading...
DIJELI