EURO NIJE BAUK Hrvatski građani nikada se nisu naviknuli na kunu. Oni štede u onoj valuti koju koriste Nijemci

Foto: Cropix

U sklopu priprema za uvođenje eura hrvatska Vlada i Hrvatska narodna banka (HNB) priredili su Nacionalni plan zamjene hrvatske kune eurom.

Prema tvrdnji Borisa Vujčića, guvernera HNB-a, Hrvatska će uvesti euro 1. siječnja 2023. godine iako je ova godina “izgubljena” zbog pandemije koronavirusa koja je snažno pogodila hrvatsko gospodarstvo i javne financije.

Treba li Hrvatska uvesti euro, jesmo li spremni na takve monetarne promjene i što će to donijeti Hrvatskoj i hrvatskim građanima? Ekonomskog analitičara Damira Novotnya upitali smo koji su razlozi da se toliko žurimo s uvođenjem eura i kako će se to odraziti na standard hrvatskih građana.

Na početku nam je odgovorio da se Hrvatska ne žuri s uvođenjem eura. “Zapravo bih rekao da kasnimo u tom procesu. Ugovorom o ulasku u Europsku uniju, Hrvatska se obvezala prihvatiti euro kada se stvore uvjeti propisani sporazumom iz Maastrichta, a koji su vezani uz neke makroekonomske pokazatelje kao što su visina javnog duga u odnosu na bruto domaći proizvod (BDP), inflacija i manjak državnog proračuna u odnosu na BDP. Inflacija više nije problem, ali druga dva pokazatelja jesu. Javni dug bi morao biti niži od 60 posto BDP-a. Zbog koronakrize ove godine će javni dug biti oko 96 posto BDP-a”, rekao je Novotny.

Dodao je kako su to formalne naznake, a suštinski gledano su hrvatski građani de facto prihvatili euro kao svoju valutu. Svoju tvrdnju je potkrijepio činjenicom razine depozita i kredita u eurima. Naime, više od 80 posto štednih depozita i kredita je u eurima.



“Ono što je u svakodnevnom životu najupečatljivije i najvidljivije je to što su sve značajnije transakcije izražene u eurima. To čak dovodi do paradoksa da čak oni koji oglašavaju i prodaju suhomesnate proizvode iz Slavonije tu prodaju oglašavaju u eurima. Drugim riječima, hrvatski građani nikada nisu prihvatili kunu kao svoju valutu. Nikada ni u Češkoj ni u Poljskoj nije bila takva razina prihvaćenosti eura kao što je u Hrvatskoj. To ima svoju povijest. Naime, hrvatski građani su skloni štedjeti u onoj valuti koju koriste Nijemci”, istaknuo je Novotny. Čak se malo našalio i rekao da Nijemci, primjerice “koriste grčku drahmu i mi bismo ju željeli koristiti kao svoju valutu”.

“To je jednostavno takva povezanost i nikada domaća valuta u Hrvatskoj nije bila prihvaćena. Sada je samo tehničko pitanje prihvaćanja eura. No, sada se postavlja pitanje zašto euro?”, upitao se Novotny.

U svijetu se 20 posto transakcija odvija u eurima

Odgovorio je kako je europsko područje jedno od najsnažnijih područja na svijetu pa se 20 posto svih transakcija na svijetu se odvija u eurima, a 60 posto u američkim dolarima. “Više nitko ne obavlja transakcije u britanskoj funti ili japanskom jenu. Euro je iznimno snažna valuta unatoč raznim informacijama i dezinformacijama koje plasiraju euroskeptici. Mi danas govorimo o ulasku u vrlo snažno europodručje zemalja koje koriste euro, a zbog toga što se nalaze u zajedničkom monetarnom području uživaju određene koristi od toga, prije svega u pogledu sigurnosti svojih štednih depozita, daleko nižih kamatnih stopa na kredite nego što je to u zemljama koje imaju svoje nacionalne valute”, rekao je Novotny.

Osvrnuo se i na negodovanje Češke i Slovačke na uvođenje eura. Rekao je da je to političko pitanje. “U Poljskoj je na vlasti jedna vrlo snažna euroskeptična grupa političara koji “bi i ne bi” ostali u EU. Radije su za to da ostanu jer da izađu, Rusija bi utjecala na njihovo područje pa stoga ipak žele ostati u EU, ali ne žele prihvatiti jedinstvenu valutu jer imaju svoju politiku. U Češkoj je vrlo slična situacija mada je ta zemlja de facto u eurozoni jer u Češkoj djeluju Njemačke kompanije”, naglasio je ekonomski analitičar.

Spomenuo je i Slovačku i Sloveniju koje su nam najbliže, a uvele su euro i nisu požalile. Novotny je rekao da je istina da su uvođenjem eura u Sloveniji porasle cijene, ali to je stoga jer su u to doba tamo cijene bile niže nego u ostalim zemljama pa je došlo do izravnavanja cijena. Istaknuo je kako su veće razlike u cijenama između sjeverne i južne Italije nego između Italije i Slovenije. Isto tako, naglasio je kako je u tim zemljama rasla produktivnost, a time su rasle i plaće.

“Eurozona znači i sigurnost za ulagače pa su oni odlučili značajnije investirati u Sloveniji i Slovačkoj, a time su otvorena i nova radna mjesta. Što se tiče cjenovnog rada i produktivnosti rada, Slovenija se približava Austriji. Slovačka još uvijek ne, ali i tamo rastu plaće. Produktivnost je veća i plaće su porasle”, istaknuo je Novotny.

Cijene će padati kada uđemo u eurozonu

Upitali smo ga što predviđa za Hrvatsku odnosno kako će se uvođenje eura odraziti na naše gospodarstvo? Odgovorio je kako “Hrvatska nažalost ima previsoke cijene”.

“U proteklih nekoliko desetljeća zbog određenih monopolističkih utjecaja došlo je do povećanja cijena. Sjetimo se samo telefonskih usluga koje su bile značajno skuplje prije ulaska u EU. Hrana je kod nas vrlo skupa, skuplja nego u Austriji i ostalim zemljama. Danas imamo pozitivan trend pada cijena i ulaskom u europodručje te će cijene nastaviti padati. Vidimo da je pad cijena značajan u onim trgovačkim lancima koji su došli iz europodručja, primjerice Lidl. Naši potrošači su zadovoljni tim rušenjem cijena. Taj trend padanja cijena nastavit će se i dalje. Isto tako, smanjivat će se i kamatne stope, međutim one su još uvijek nekoliko puta više od kamatnih stopa u eurozoni”, rekao je Novotny.

Usporedio je kamatne stope na kredite u Hrvatskoj s onima u Sloveniji koje tamo iznose oko jedan posto pa čak i 0,5 posto. Takvih kamatnih stopa u Hrvatskoj još nema.

“U ovom trenutku ne vidim niti jedan realni razlog zašto Hrvatska ne bi ušla u eurozonu. No, prije svega, oni nas trebaju primiti. To je, naime, odluka europodručja. Mi smo sada ušli u taj mehanizam odnosno pripremamo se za ulazak u eurozonu. Do tada moramo provesti 10 do 15 reformi kako bi se prihvatio euro. Vjerojatno to neće biti s 1. siječnja 2023. godine, no sve ovisi o tome kako Vlada bude provodila reforme”, istaknuo je Novotny dodajući kako je to, prije svega politička odluka.

Eurozona time želi pokazati da nije “izgubljen projekt”. Prisjetio se slučaja Grčke za koju je rekao “da nije bila u eurozoni mučila bi se jako dugo da izađe iz krize”.

Za kraj je iznio stajalište kako je za “Hrvatsku prvi dobar korak bio ulazak u EU koji je značio ulazak u jedan institucionalan okvir jasnih pravila koje se u smislu javnih financija moraju poštovati”. “Vlada je u tom kontekstu ipak odradila neki posao. S druge strane je važan ulazak u europsku monetarnu uniju zbog koje moramo provesti vrlo ozbiljne reforme. Moraju se urediti javne financije da nam se ne dogodi grčki scenarij. Sada se djeluje na usklađenju fiskalnih politika članica eurozone pa će stoga Hrvatska morati držati pod kontrolom svoje javne financije, a to znači provesti nekoliko ozbiljnih reformi”, zaključio je Novotny.

Facebook Comments

loading...
Loading...
DIJELI