Financijski konzultant: Najmanje 20 posto tvrtki nestat će kao žrtve pandemije

Ne znamo što nas čeka do kraja ove i iduće godine, no znamo da je država u prvome valu ispucala većinu financijske pomoći, dalje će teško moći, jer je proračun prazan. Koje su opcije na raspolaganju?

Problem je i u strukturi ekonomije koja se s dvije trećine naslanja na državu. To nije dobro, jer je država iscrpila svoje mehanizme, i to baš kada bi trebala uskočiti s novom dozom pomoći. Recimo, šparni su Nijemci sad otvorili pipe i reagirali. Mi smo trošili prije, u dobrim danima, odgađajući bilo kakve reforme. Bojim se da ćemo morati pustiti neke stvari da otpadnu, jer će trošak biti prevelik, neke stvari će se sigurno spašavati, istaknuo je za poslovniFM Hrvoje Serdarušić, financijski konzultant, koji je iskustvo, među ostalim, stjecao u Zagrebačkoj banci.

Znamo li kamo idemo i imamo li cilj temeljno je pitanje nove emisije Quo vadis Hrvatska, koje je s pandemijom i zatvaranjem gotovo cjelokupnoga gospodarstva posebno dobilo na težini. Država koja se u dobrim godinama nikada nije pripremala za one loše prilično loše, stoji u perspektivama borbe protiv krize koja se već najavila rekordnim padom BDP-a u drugome tromjesečju ove godine od čak 15,1 posto. Zna li Vlada kamo idemo ili se kroz krizu opet krećemo inercijom, s uglednim gostima razgovora urednica emisije Gordana Gelenčer.

“Vjerujem da ljudi iz Vlade imaju dobre namjere, naravno zajedno s ljudima iz HNB-a koji su se najviše sistemski odgovorni za makro sliku. Ne možemo utjecati na sve, Hrvatska ovisi o turizmu koji ovisi o pandemiji, no situacija nije loša koliko smo očekivali. Opet, stalno se najavljuje drugi val pandemije što loše djeluje na optimizam. Osobno ne vidim korist od toga da se svaki dan izvještava o broju bolesnih, tako se stvara stanje psihoze, to blokira ljude koji ne mogu kreativno pristupiti biznisu, a boriti se moramo. Ljudi se naviknu na mnogo toga, ali nisam siguran da ćemo se prilagoditi skučenim osobnim slobodama. No, gospodarstvo se pokušava prilagoditi i radi najbolje što može. Odgovorni zapravo reagiraju na pritisak, prije svega Udruge Glas poduzetnika, čiji sam član, što je dobro jer će se tako naći najbolja moguća rješenja. Ne smijemo dogmatski pristupati problemu, jer puno toga ne znamo, pa treba stalno propitivati i tražiti bolja rješenja”, misli Serdarušić.

“Naša ekonomija ima ogroman udjel malih i srednjih poduzeća, a ona su loše kapitalizirana i dosta su zadužena tako da jedan dio – znatan dio – neće više postojati”, procjenjuje Serdarušić.



Nema sumnje da nakon korone svi itekako gledamo kako se kreće BDP, no vjerojatno će poduzetnici morati gledati i neke druge brojke. Koje?

“I u dobrim i u lošim vremenima vrijedi pravilo pratiti kretanje broja nezaposlenih, stanje zaposlenosti, kretanje BDP-a – to su ključne varijable koje se uvijek uzimaju u obzir. Potom se gleda indeks optimizma – ako je on smanjen onda se odgađa potrošnja, štednja raste na rekordne razine. Ljudi se boje neizvjesne budućnosti i odgađaju potrebe koje nisu nužne. Veliku ulogu u tome imaju mediji koju stvaraju sliku koja obiluje cinizmom i u želji da se nešto proda kao ekskluzivno, ostali mediji to slijede i tako kreiraju val pesimizma koji utječe na cijelo gospodarstvo. Nezaposlenost je ponovno dramatična iako će to statistika zabilježiti s odmakom. S poticajima za spas radnih mjesta iskorištenih za pola milijuna ljudi bilo je jasno da nakon što se isplate zadnji, velik dio ljudi ipak će morati na burzu. Početna točka iz koje krećemo jest gospodarski oporavak koji će biti na puno nižoj razini. Nemamo istraživanja, pa ne znamo točnu dubinu provalije, ali ovo je poput ratnoga razaranja. Mislim da će se gospodarstvo Europe okrenuti kraćim lancima dobave, no na sve će itekako utjecati razvoj sukoba SAD-a i Kine, tu su i američki izbori, a vrlo je važno u kojem će smjeru najmoćnija zemlja svijeta, dakle puno je upitnika između kojih jedna mala Hrvatska treba preživjeti”, analizira Serdarušić.

Procjene kažu da se maloprodaja neće oporaviti do 2022. godine. Kako je ona glavno gorivo rasta, što ako doista bude tako?

“Preživjeli smo i teže stvari, budemo i ovo, no tko će preživjeti i kako, drugo je pitanje. Trendovi se u maloprodaji okreću mobilnim kanalima, no koliko će se trošiti ovisi o atmosferi. Ako se budućnost ocrtava kataklizmički onda će se ljudi ponašati shodno tome, dakle neće trošiti, što će još više spiralu vući prema dolje. No, mislim da će oko 20 posto tvrtki nestati kao žrtve pandemije. To je optimistična procjena”, kaže Serdarušić koji ima i formulu koju primjenjuje u procjenama. Gruba je, ali prilično dobra: uzimam iznos ukupnoga kapitala na dan 31. 12. 2019. Onda bih pomnožio 60 puta prosječni dnevni prihod, i ako je razlika ta dva broja manja od nule onda bih za tu tvrtku okrenuo palac prema dolje.

Cijeli razgovor poslušajte OVDJE.

Facebook Comments

loading...
Loading...
DIJELI