Liječnik Mislav Herman u nedjelju je na unutarstranačkim izborima izabran za predsjednika zagrebačke Gradske organizacije HDZ-a.
Za potpredsjednike zagrebačke Gradske organizacije te stranke su između 12 kandidat izabrani Mario Župan, Ante Plazonić, Zvonimir Milas i Frane Barbarić.
Herman je na izborima u stranci bio jedini kandidat za predsjednika zagrebačkog HDZ-a.
Kazao je da će mu prvi zadatak biti konsolidiranje i stabiliziranje gradskog odbora stranke te da je spreman biti kandidat za gradonačelnika, naravno, ako to odluče unutarstranačka tijela. Politički analitičar Davor Gjenero za Dnevno.hr kaže, Herman je morao imati potporu najužeg stranačkog vodstva. Dodaje, gospodina Hermana ne poznaje, no, s obzirom na njegovu biografiju, pretpostavlja da bi se moglo raditi o čovjeku bliskom predsjedniku stranke Andreju Plenkoviću.
“On odgovara profilu osoba kakve Plenković pokušava regrutirati. Prepoznatljiv je, dobro obrazovan, relativno mlađe generacije s prepoznatljivim radnim backgroundom, umjereno konzervativne političke pozicije. Herman je i kandidat stranke za gradonačelnika jer je logično da se osoba koja vodi stranku na gradskoj razini kandidira za to mjesto. HDZ-ov veliki problem je bio što dugo nisu uspijevali profilirati jednu osobu koja bi vodila zagrebački HDZ i ustrajati da taj čovjek kroz duže vrijeme bude prepoznatljiv. Imali su neka dobra imena poput Jasena Mesića, no umjesto da ga se izgrađivalo za funkciju gradonačelnika, on je nestao s gradske scene i to je bila politička pogreška. Čini mi se da do te pogreške s Hermanom neće doći”.
Izbor Mislava Hermana, smatra Gjenero, nikako ne ukazuje da će zagrebački HDZ nastaviti suradnju s aktualnim gradonačelnikom Milanom Bandićem.
“Čini mi se da je suradnja između Bandića i HDZ-a prošla stvar, no HDZ neće provocirati prijevremene izbore u Zagrebu, to bi bilo kontraproduktivno. U Hermanovim izjavama ste vidjeli rezervu prema ključnim Bandićevim projektima, jučer je u nastupnom govoru suradnju s Bandićem označio “projektnom”, što znači da će ga podržati od projekta do projekta, odnosno, prije znači da ga neće podržati u nekim stvarima”.
Iako se ranije spekuliralo kako bi jako ime poput ministra zdravstva Vilija Beroša moglo biti dobar potez za zagrebački HDZ, Gjenero kaže, to su bile priče u sezoni kiselih krastavaca jer, jasno je, Beroš je HDZ-u previše važan na funkciji koju obnaša.
“To nikad nije bila ozbiljna priča, u Zagrebu je na parlamentarnim izborima stranačku listu nosio Andrej Plenković. Beroš je nosio listu u desetoj izbornoj jedinici. Nikad za gradonačelnika Zagreba nećete kandidirati osobu koja nije bila na listi u nekoj od zagrebačkih izbornih jedinica”.
Mislav Herman, doktor medicine, specijalist ginekologije i opstetricije, još je jedan liječnik u hrvatskoj politici. Odakle toliki interes liječnika za političku profesiju?
“Odgovor na to pitanje dao je još Max Weber u djelu “Politika kao poziv” kada je napisao da su liječnici izrazito skloni da se nakon liječničke karijere posvete političkom pozivu. Liječnici su u suvremenom smislu izuzetno dobri za sudjelovanje u politici jer su naučili da moraju donositi odluke brzo, jer je bolje i krivo odlučiti nego odlagati. Također, naučili su delegirati poslove i onog momenta kada to učine, ne vode računa je li posao napravljen ili nije jer on mora biti napravljen. Liječnici su naučili što znači timski rad i da iz njihove etike unutarnjeg djelovanja jedan drugome ne ulaze u polje rada i ne izazivaju sukobe”, zaključuje Gjenero.