Godina teških iskušenja za gospodarstvo: Doživjeli smo najveći pad gospodarstva od 1995., epidemiju, lockdown, potres…

Godina na izmaku prema prognozama je trebala biti godina nastavka rasta gospodarstva, no nitko nije mogao predvidjeti događaje koji će do krajnjih granica testirati njegovu snagu, kao izdržljivost javnih financija.

Počelo je uobičajeno, barem kada je riječ o zadnjih pet-šest godina: poreznim izmjenama odnosno stupanjem na snagu devet zakona koji reguliraju četvrti krug porezne reforme, koja je prema vladinim tvrdnjama trebala donijeti porezno rasterećenje od 2,4 milijarde kuna.

U sustavu PDV-a zadržana je opća stopa od 25 posto, a uvedena snižena od 13 posto na pripremanje i usluživanje jela i slastica u i izvan ugostiteljskih objekata. Novina u sustavu PDV-a bila je povećanje praga za primjenu postupka oporezivanja prema naplaćenim naknadama s tri na 7,5 milijuna kuna.

Kod poreza na dohodak, osnovni osobni odbitak povećan je s 3.800 na 4.000 kuna itd.

Ritam uobičajenih gospodarskih i društvenih događaja tek povremeno su remetile tjeskobne vijesti iz Kine o infekciji koja zahvaća sve veći broj ljudi, a 25. veljače u Hrvatskoj je potvrđen prvi slučaj zaraze koronavirusom.



To je promijenilo sve

Pandemija je u početku na gospodarskom području najviše utjecala na trgovinu u i promet, jer su građani pohrlili u dućane i ispraznili police, osobito s prehrambenim i higijenskim artiklima, a prekogranični promet bio je otežan ili onemogućen.

Već 12. ožujka premijer Andrej Plenković najavio je uvođenje restriktivnijih mjera zbog koronavirusa i poručio da se radi na mjerama za pomoć gospodarstvu, ističući da je u prvom planu očuvanje radnih mjesta.

Sredinom toga mjeseca Hrvatska narodna banka procijenila je da će rast BDP-a vrlo vjerojatno znatno odstupiti od ranije predviđenog od 2,8 posto, te je po prvi put u svojoj povijesti provela kupnju državnih obveznica, u iznosu od oko 213 milijuna kuna.

U drugoj polovici ožujka u Hrvatskoj se otkazuju svi javni događaji i okupljanja i donosi se prvi paket mjera za pomoć gospodarstvu. Te su mjere bile teške više od 30 milijardi kuna, a glavni im je cilj bio očuvanje radnih mjesta i isplate plaća, uz financiranje minimalne neto plaće od 3.250 kuna.

HNB je, pak, ponovno otkupljivao državne obveznice, ovog puta u nominalnom iznosu nešto većem od četiri milijarde kuna.

Lockdown i potres

Zatvaranje većine trgovina i otkazivanje javnih događaja stupilo je na snagu 19. ožujka. Sabor je prihvatio Vladin paket zakona za pomoć gospodarstvu, dok se premijer Plenković obratio javnosti, pozvavši na jedinstvo nacije i odgovorno ponašanje građana.

HUB je najavio da banke iduća tri mjeseca neće poduzimati mjere prisilne naplate duga te će razmatrati i odobravati zahtjeve za odgodom plaćanja kredita za građane i poduzetnike, čiji je bonitet ozbiljno narušen uslijed posljedica epidemije.

Novi šok donio je zagrebački potres 22. ožujka, koji je uz brojne društvene i psihološke implikacije utjecao i još će dugo utjecati i na gospodarstvo.

Očekuje se da će obnova nakon potresa u punom obimu početi na proljeće. Procijenjeni trošak obnove oštećenih zgrada iznosi oko 42 milijarde kuna, a trenutan iznos raspoloživ za obnovu Zagreba i okolice doseže 12 milijardi kuna. Ta inicijalna sredstva između ostalog dolaze i iz Fonda solidarnosti EU-a, a tu je i zajam Svjetske banke od 200 milijuna dolara.

Osnovan je i Fond za obnovu Zagreba koji vodi poznati menadžer Damir Vanđelić, koji je trenutno na funkciji vršitelja dužnosti ravnatelja Fonda. On je najavio da će u obnovi posla biti za sve, jer je ukupni prihod građevinskog sektora u Hrvatskoj lani iznosio 18 milijardi kuna, dok je godišnje za obnovu predviđeno između tri i četiri milijarde kuna.

Idućih dana zatvaraju se granice kako bi se suzbilo širenje virusa, a država donosi drugi paket mjera pomoći gospodarstvu koji je obuhvatio povećanje potpore za radnike tvrtki u poteškoćama s 3.250 na 4.000 kuna neto, te državno preuzimanje davanja na taj iznos, otprilike 1.460 kuna po zaposlenom, za poslodavce koji ne otpuštaj radnike.

Ujedno su tvrtke ugrožene pandemijom djelomično ili potpuno oslobođene od poreza na dobit i dohodak, kao i doprinosa za travanj, svibanj i lipanj. Treći element mjera odnosio se na plaćanje PDV, dok se ne naplate izdani računi.

Vladina računica govorila je da će subvencija za plaće koštati državu između 8,5 i devet milijardi kuna, otpis poreza i doprinosa devet do 12 milijardi, a tu treba dodati i kredite, pa se ukupni iznos popeo na više od 30 milijardi kuna. Vlada je zbog izvanrednih okolnosti privremeno odgodila i primjenu fiskalnih pravila.

Početkom travnja sve se više govorilo i o izvjesnom podbačaju turističke sezone. Imajući u vidu udjel i ulogu turizma u hrvatskom gospodarstvu, to je izazvala veliku tjeskobu i zabrinutost.

Vlada je donijela odluku kojom se radi saniranja posljedica epidemije u državnom proračunu preraspodjeluje 2,1 milijarda kuna, od čega najviše za očuvanje radnih mjesta.

Sredinom travnja u hitnu saborsku proceduru upućen je zastoj svih ovrha na novčanim sredstvima po računu fizičkih osoba, kao i zastoj zateznih kamata. HNB je s ECB-om dogovorio uspostavljanje linije za valutni ugovor o razmjeni, tzv. valutni swap, koji omogućuje razmjenu kuna za eure u visini od dvije milijarde eura.

Postupno otvaranje

Krajem travnja počinje postupno pokretanje gospodarskih aktivnosti, budući da je pandemija koronovirusa u Hrvatskoj stavljena pod kakvu-takvu kontrolu.

Vlada je potom u Sabor uputila prijedlog rebalansa proračuna, kojim se ukupni prihodi smanjuju za 23,2 milijarde kuna, na oko 122 milijarde kuna, dok ukupni rashodi ostaju nepromijenjeni na 147,3 milijarde kuna.

Otvaranjem ugostiteljskih objekata u Hrvatskoj su ponovo pokrenute turističko-ugostiteljske aktivnosti. To je odmah rezultiralo rastom potrošnje.

Dana 23. svibnja prvi put nakon 76 dana, u Hrvatskoj nije bilo novooboljelih od koronavirusa.

Idućih mjesec dana proteklo je u predizbornoj kampanji za parlamentarne izbore, a poduzetnici i njihova udruženja isticali su kako od buduće vlade očekuju nastavak mjera za očuvanje radnih mjesta i likvidnosti.

Krajem lipnja usvojena je mjera o skraćivanju radnog vremena za poslodavce više od deset zaposlenih, s financijskim ekvivalentnom od 2.000 kuna neto mjesečno po radniku. Jedan od kriterija bio je pad prometa od najmanje 20 posto u mjesecu za koji se traži potpora, a u odnosu na isti mjesec prošle godine.

Izbori, turistička sezona, novi val “korone”

Hrvatska je 5. srpnja izišla na parlamentarne izbore na kojima je relativnu pobjedu odnio HDZ, koji će potom uz pomoć partnera formirati vladu.

Nekako u to doba pojavile su se, isprva stidljive, a potom sve hrabrije najave oporavka turističkog prometa. U lipnju je turistički promet bio na 26 do 27 posto u odnosu na lanjski, u Istri i na Kvarneru i veći, buking nije stao, a od početka srpnja uspostavljeno je oko 80 zračnih linija prema Hrvatskoj iz europskih zemalja.

Kasniji službeni podaci pokazat će da je u komercijalnim smještajnim objektima u prvih devet mjeseci boravilo 6,6 milijuna turista, koji su ostvarili 39,7 milijuna noćenja, što je za 63,4 odnosno 54 posto manje nego u istom razdoblju lani.

Jesenski i zimski drugi val pandemije pokosio je turizam, među ostalim zbog izostanka adventskih manifestacija u prosincu, pa i one najveće, u Zagrebu.

Nastavak mjera pomoći gospodarstva zbog koronakrize

Početkom rujna vlada je izišla s nastavkom mjera pomoći gospodarstvu zbog koronakrize, koje su uključile nastavak potpore za očuvanje radnih mjesta i osiguranje likvidnosti te “covid kredite”.

Uslijedile su proračunske smjernice u kojima se rast BDP-a u 2021. godini projicira na oko pet posto, a ove godine pad od osam posto, uz proračunski manjak u ovoj godini od 6,7 posto BDP-a.

Kako je „korona” uzimala sve više maha, vlada je početkom zadnje trećine listopada predstavila nove mjere za očuvanje radnih mjesta: skraćivanje radnog vremena od 70 posto umjesto dotadašnjih 50 posto; maksimalna mjesečna potpora po radniku porasla je s 2.000 na 2.800 kuna, a uvedeno je stupnjevanje potpora za poslodavce sukladno padu prometa.

No to nije bio zadnji vladin paket mjera pomoći. Krajem studenoga, usporedo s uvođenjem strožih mjera obuzdavanja pandemije, vlada je izišla s još jednim paketom od tri mjere. Prva je 4.000 kuna mjesečne naknade za radnike, za što se što se uz doprinose izdvaja oko 470 milijuna kuna. Druga mjera se odnosi na pokrivanje dijela ili svih fiksnih troškova tijekom zatvorenosti, a ta mjera bi trebala iznositi oko 250 milijuna kuna, a treća je paket covid kredita za likvidnost preko Hamag-Bicro-a u iznosu od 1,3 milijarde kuna.

Krajem godine vlada je najavila nastavak subvencije plaća za radnike kod poslodavaca pogođenim koronavitusom u iznosu od 4.000 kuna po radniku, iz za siječanj i veljaču iduće godine.

Poduzetnička i poslodavačka udruženja te sindikati tijekom cijele godine kritički su se odnosili prema vladinim mjerama pomoći. Posebno su glasni bili prijevoznici i ugostitelji, koji su među najpogođenijima pandemijom. Ugostitelji su među ostalim isticali da njihovi lokali nisu izvor zaraze i tražili da se nađe model po kojemu bi mogli raditi i isplaćivati plaće. Prijevoznici su tvrdili da ih je vlada zaboravila, a organizirali su i nekoliko javnih prosvjeda.

Uz dugogodišnje sudionike tripartitne scene – vladu, HUP, sindikate i komore, pojavilo se novo agilno udruženje – Udruga Glas poduzetnika, koja je bila najkritičnija prema vladinim mjerama u osnovi tražeći njihovu horizontalnost, odnosno pomoć za kompletno gospodarstvo, a problematizirala je i rad i ulogu komora i drugih udruženja, dovodeći u pitanje njihov smisao i reprezentativnost.

Sindikati su pak tražili da državna pomoć ide izravno radnicima, a ne poslodavcima.

Kretanje BDP-a – najveći pad od 1995.

Ritam teške krizne godine oslikali su službeni makroekonomski podaci, pri čemu je najveći interes polučilo kretanje bruto domaćeg proizvoda – BDP-a.

Prva ovogodišnja objava, 28. veljače, pokazala je da je u 2019. hrvatski BDP porastao 2,9 posto, brže u odnosu na godinu prije. No, analitičari su već tada upozoravali da se gospodarska situacija pogoršava i da je moguć velik pad.

Usporavanje rasta potrošnje te pada izvoza i uvoza utjecalo je na skromni rast BDP-a u prvom tromjesečju, za 0,4 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, što je bio najsporiji rast od trećeg kvartala 2014. godine.

No pravi pad uslijedio je u drugom tromjesečju, najviše zahvaćenom zatvaranjem gospodarstva i društva zbog koronavirusa. Po podacima statističkog zavoda iznosio je 15,1 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Bio je to najveći pad BDP-a od kada se vode podaci odnosno od 1995. godine, a posljedica je koronakrize. Ujedno, bio je to prvi međugodišnji pad od polovine 2014. godine.

U trećem tromjesečju hrvatsko gospodarstvo palo je za 10 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, što je ponajviše bila posljedica pada osobne potrošnje, no pad je bio ipak manji u odnosu na rekordnih 15 posto u prethodnom kvartalu. Realni pad BDP-a od 10 posto drugi je najveći realni pad od 1995. godine.

S procjenom po kojoj bi u 2020. godini realni BDP mogao smanjiti za 8,9 posto, dok se u 2021. godini očekuje njegov rast za otprilike pet posto, istupila je sredinom prosinca Hrvatska narodna banka.

Ranije prognoze HNB-a, objavljene sredinom listopada, u 2020. su predviđale pad realnog BDP-a od osam posto, a u 2021. godini rast od 5,2 posto.

Proračun: dva rebalansa

Pandemija koronavirusa i potres u Zagrebu, utjecali su i na prihode i na rashode državnoga proračuna. Sabor je tijekom godine izglasao dva rebalansa državnog proračuna za 2020. godinu.

Prvim, od 18. svibnja, ukupni proračunski prihodi smanjeni su za 23,2 milijarde kuna, na oko 122 milijarde, a ukupni rashodi ostali su na 147,3 milijarde kuna.

Vlada je tada, prije turističke sezone, prognozirala da će BDP ove godine pasti za 9,4 posto.

Drugim rebalansom od 11. studenoga ukupni proračunski prihodi povećani su za 9, 2 milijardi kuna, na 131, 1 milijardu, a ukupni rashodi za 8, 6 milijardi kuna na 155, 9 milijardi, uz očekivanje da će opća država zabilježiti manjak od 29, 5 milijardi kuna, odnosno 8 posto BDP. Očekuje se da se udio javnog duga u BDP-u u ovoj godini poveća za 14, 5 postotnih bodova, te da iznosi 87, 3 posto. No, već u idućoj očekuje se smanjenje njegova udjela u BDP-a po prosječnoj stopi od 2 postotna poena.

Proračun za 2021. godinu predviđa prihode od 147,3 milijarde kuna, a rashode od 157,9 milijardi kuna. Pri izradi proračuna za iduću godinu Vlada je projicirala gospodarski rast od pet posto, u 2022. za 3,4 posto te u 2023. za 3,1 posto.

Nakon ovogodišnjih 29,5 milijardi kuna (osam posto BDP-a), proračunski deficit opće države, prema ESA 2010 metodologiji, iduće bi  godine  trebao iznositi 11,56 milijardi kuna ili 2,9 posto BDP-a.

Daljnje smanjenje proračunskog deficita opće države planira se i u iduće  dvije godine – na 2,1 odnosno 1,6 posto.

Put k uvođenju eura

Jedna od tema koja je tijekom godine zaokupljala gospodarsku i opću javnost jest hrvatski put k uvođenju eura. Najvažniji događaj na tom planu bio je ulazak Hrvatske u europski tečajni mehanizam ERM II, što se dogodilo 10. srpnja. Utvrđen je i središnji paritet kune, na 7,53450 kuna za jedan euro.

Država članica koja želi uvesti euro mora najmanje dvije godine provesti u mehanizmu ERM II prije nego što uvede zajedničku europsku valutu.

Europska središnja banka (ESB) donijela je i odluku o uspostavi bliske suradnje s Hrvatskom narodnom bankom, čime je HNB postao dijelom jedinstvenoga nadzornog mehanizma i prije ulaska u europodručje, što znači da ESB preuzima superviziju hrvatskih banaka.

Nacionalno vijeće za uvođenje eura u studenom je predstavilo Nacionalni plan za uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, a ciljani datum za uvođenje zajedničke europske valute je 1. siječnja 2023. godine.

Prema istraživanjima, građani kod uvođenja eura najviše strahuju od rasta cijena

Velik značaj za hrvatske napore u uvođenju eura imala je i potvrda Europske središnje banke (ECB) iz lipnja nakon sveobuhvatne procjene pet hrvatskih banaka, da ni jedna od analiziranih banaka nema kapitalnih nedostataka.

Infobip “jednorog” prodaja Nanobita za mnoge događaj godine

Događaj koji je odjeknuo u hrvatskoj poslovnoj zajednici ove godine je i prodaja Nanobita švedskom Stillfrontu. Za mnoge je to poslovni događaj godine. Vrijednost te transakcije iznosi gotovo milijardu kuna, a Nanobit je time postao dio vodeće svjetske gaming kompanije.

Nanobit je u 12 godina postojanja narastao na 125 visokoobrazovanih zaposlenika, njihove video igre ukupno su preuzete više od 145 milijuna puta, a na mjesečnoj razini igra ih više od 10 milijuna aktivnih igrača diljem svijeta.

Infobip je, pak, postao “jednorog”, odnosno kompanija čija vrijednost premašuje milijardu dolara. U srpnju je objavljeno je da je američki investicijski fond One Equity Partners (OEP) u Infobip uložio više od 200 milijuna dolara. U studenom je pak Infobip izvijestio da za oko 300 milijuna američkih dolara preuzima američku tvrtku OpenMarket.

Sedmogodišnji proračun i fond za oporavak EU-a

Koronakriza testirala je i institucije Europske unije i njihovu sposobnost odgovora na krizu. Najvažniji događaj u tom kontekstu je srpanjski dogovor Europskog vijeća o novom sedmogodišnjem proračunu od 1074 milijarde eura i fondu za oporavak od 750 milijardi eura, koje će se namaknuti zaduživanjem na financijskom tržištu, prvi put u povijesti EU-a. Te je odluke sredinom prosinca potvrdio Europski parlament.

Novi instrument, nazvan EU sljedeće generacije (NGEU) koji je tijesno je povezan s novim sedmogodišnjim proračunom, Višegodišnjim financijskim okvirom (VFO), trebao bi pomoći europskim gospodarstvima u suočavanju s najdubljom recesijom od Drugog svjetskog rata.

Komisija će se na financijskim tržištima zadužiti za 750 milijardi eura, koje će djelomično, 390 milijardi eura, proslijediti kao bespovratnu pomoć zemljama članicama, a 360 milijardi kroz zajmove.

Tjedan dana pred Božić, njemačko predsjedništvo i Europski parlament postigli su preliminarni dogovor o Mehanizmu za oporavak i otpornost, na koji otpada najveći dio instrumenta za oporavak EU sljedeće generacije.

Mehanizam za oporavak i otpornost imat će na raspolaganju 672,5 milijardi eura od čega je 312,5 milijardi bespovratno, a 360 milijardi zajmovi.

Hrvatska ukupno iz instrumenta EU sljedeće generacije (NGEU) ima 10,6 milijardi eura. Od toga kroz Mehanizam za otpornost ima 5,94 milijarde bespovratno i 3,61 milijardi zajmova. Dodatno za ruralni razvoj za razdoblje 2014-2020. iz NGEU dobila je 182 milijuna eura. U REACT-EU dobila je 735 milijuna bespovratnih sredstava za financiranje mjera u borbi protiv covida-19, za pomoć u likvidnosti gospodarstvu, čuvanje radnih mjesta i pomoć zdravstvu.

U Fondu za pravednu tranziciju ima na raspolaganju 97 milijuna eura.

Prema preliminarnom dogovoru koji trebaju potvrditi i Vijeće i Parlament, najmanje 37 posto sredstava dostupnih kroz Mehanizam za oporavak i otpornost mora mora ići za zelene projekte, a najmanje 20 posto za digitalnu transformaciju.

Nakon usvajanja uredbe o Mehanizmu za oporavak i otpornost, države članice trebaju izraditi svoje nacionalne planove za oporavak i otpornost i predati ih Komisiji u travnju. Nakon što ti planovi budu prihvaćeni u Vijeću, moći će se početi s isplatama tih sredstava što se očekuje sredinom sljedeće godine.

Kreditni rejting

Hrvatska se tijekom godine zaduživala na domaćim i međunarodnim tržištima kapitala, a sudeći po izvještajima triju najpoznatijih kreditnih agencija, njezine se javne financije ocjenjuju solidnima unatoč naprezanjima u servisiranju državne pomoći gospodarstvu.

Moody’s je od ožujka 2016. godine držao hrvatski kreditni rejting na Ba2, dva stupnja ispod investicijske kategorije, a od tada je samo mijenjao izglede, sa stabilnih u ožujku 2016. na pozitivne u ožujku 2017., a pozitivne u travnju 2019. godine.

Druge dvije velike agencije za kreditne rejtinge – Standard&Poor’s (S&P) i Fitch, kreditni rejting Hrvatske drže na investicijskim razinama, što su potvrdile i tijekom ove godine.

Agencija Fitch je početkom prosinca potvrdila investicijski kreditni rejting Hrvatske ‘BBB-‘, uz stabilne izglede, istaknuvši očekivani postupni oporavak od koronakrize uz financijsku podršku EU.

Stabilna prognoza odražava ocjenu agencije da će se gospodarstvo postupno oporaviti od posljedica pandemije, bez značajnih neravnoteža, i da će vlasti srednjoročno provesti fiskalnu konsolidaciju, uz značajnu financijsku potporu iz EU-a i fiskalnu štedljivost.

Fitch očekuje da će hrvatsko gospodarstvo ove godine pasti rekordnih devet posto. U lipnju Fitch je procijenio da će gospodarstvo ove godine pasti 8,4 posto. Procjenu rasta u 2021. Fitch je snizio sa 4,5 na 3,8 posto, očekujući slabiji povoljni utjecaj oporavka u glavnim partnerima i kontinuirano prigušenu potražnju u uslužnom sektoru.

Sredinom studenoga, agencija Moody’s podigla je kreditni rejting Hrvatske za jedan stupanj, iz ‘Ba2’ u ‘Ba1’, najvišu razinu u neinvesticijskoj kategoriji, a izmijenila je izglede iz pozitivnih u stabilne. Rejting ‘Ba1’ još uvijek signalizira ulagačima da agencija smatra kupnju državnih obveznica Hrvatske špekulativnim ulaganjem. Moody’s kao ključne pokretače revizije navodi povećani institucionalni kapacitet i kreiranje politika kako zemlja ulazi u kritičnu fazu pristupanja europodručju, te smanjenu izloženost Hrvatske riziku duga u stranoj valuti.

S&P je u rujnu potvrdio potvrdio kreditni rejting Hrvatske ‘BBB-/A-3’, uz stabilne izglede, istaknuvši fiskalne i monetarne mjere koje bi trebale ublažiti posljedice koronakrize i time spriječiti trajnu štetu po kreditne pokazatelje.

Hrvatsko gospodarstvo smanjit će se ove godine osam posto, procjenjuje S&P, ublaživši procjenu iz svibnja kada je predvidio 9-postotni pad. U 2021. trebalo bi porasti 5,6 posto i dosegnuti pretpandemijsku razinu 2022., godinu dana ranije no što je agencija procijenila u svibnju.

Facebook Comments

loading...
Loading...
DIJELI