Saga o izboru predsjednika Vrhovnog suda se nastavlja.
Nakon što je Ustavni sud u utorak zaključio da predsjednik može predložiti samo kandidata koji je prošao javni poziv DSV-a, a tvrde da se time ne ograničava ustavno pravo da predsjednik države predlaže, a Hrvatski sabor bira predsjednika Vrhovnog suda, javni poziv će se ponoviti, a na njega će se, kako je sama dopisom javnosti, javiti i kandidatkinja Predsjednika Republike Zlata Đurđević.
Ponovni javni poziv
Podsjetimo, predsjednik Državnog sudbenog vijeća (DSV) Darko Milković u četvrtak je potvrdio da je DSV zaprimio dopis Ureda predsjednika RH i najavio da će novi javni poziv za predsjednika Vrhovnog suda biti raspisan za “dan ili dva”.
“Poslao sam svim članovima DSV-a taj dopis i mi ćemo u roku dan ili dva raspisati novi javni poziv gdje ćemo pozvati sve zainteresirane kandidate da se jave na taj poziv”, kazao je Milković za N1. Dodao je da po stavu DSV-a jedino predsjednik može tražiti raspisivanje novog javnog poziva ili u njegovo ime predstojnik ureda, a ne Sabor ni “pojedini saborski zastupnik”.
Đurđević potvrdila da će se javiti na novi javni poziv za Vrhovni sud
Durđević je u četvrtak izjavila da se namjerava javiti na novi javni poziv DSV-a te da se nada kako će dobiti potporu predsjednika republike i Hrvatskog sabora.
Ustvrdila je da je prijedlog predsjednika RH da ju kandidira prihvatila kao čast i priznanje za dosadašnji znanstveni i stručni rad te javno zalaganje za vladavinu prava i demokratski sustav.
“Smatram da obnašanjem čelne dužnosti sudbene vlasti mogu doprinijeti učinkovitijem, neovisnijem, transparentnijem i odgovornijem radu pravosuđa i kao sutkinja Vrhovnog suda koja obavlja poslove sudske uprave biti partner tijelima zakonodavne i izvršne vlasti u provedbi nužne reforme pravosuđa. Također držim da je u općem interesu građana Republike Hrvatske osigurati stabilnost i kontinuitet državne vlasti koji nije moguć bez redovitog djelovanja sudbene vlasti i izbora njezinog čelnika”, istaknula je Đurđević u izjavi medijima.
HDZ je neće podržati ni na javnom pozivu
Komentirajući moguće javljanje Zlate Đurđević na ponovljeni javni poziv, Bačić je ocijenio da je dopustila da se naruši njezin profesionalni i stručni integritet te da nije smjela sudjelovati u tom neustavnom i nezakonitom postupku.
“Mi smo se već izjasnili da je HDZ neće podržati. Trebala je, ako je dvojila u neustavnost Zakona o sudovima, pričekati odluku Ustavnog suda i onda odlučiti o svojoj kandidaturi, a ne svojom kandidaturom tvrditi da Zakon nije u skladu s Ustavom”, rekao je.
To je za nas nju diskreditiralo da može biti predsjednica Vrhovnog suda jer nije poštivala pravni poredak Republike Hrvatske koji govori da je Ustavni sud jedini pozvan ocijeniti je li neki zakon u skladu s Ustavom ili nije”, pojasnio je Bačić stav HDZ-a.
Milanović: Na Vrhovnom sudu je predmet HDZ-a kao zločinačke organizacije. Osuđeni su za pljačku. Zato žele što veću kontrolu
Predsjednik Zoran Milanović pak smatra kako HDZ-u odgovara ostanak Đure Sesse na čelu Vrhovnog suda ili neki kandidat koji je blizak toj stranci. Po njemu je razlog taj što se protiv stranke na tom sudu vodi postupak.
Podsjetimo, predsjednik je u srijedu komentirao proceduru oko izbora predsjednika Vrhovnog suda i odluku Ustavnog suda.
“Bezočno se Sessa javio na javni poziv, može li on još uvijek biti predsjednik Vrhovnog suda. Što o tome misle saborski zastupnici? Oni ga mogu razriješiti. On je zaštićen kao lički medvjed”.
Dodao je kako je donesen neustavni zakon i da se sada vreba kako zadržati to stanje.
“Na Vrhovnom sudu je predmet HDZ-a kao zločinačke organizacije. Nije u Kragujevcu. Osuđeni su za pljačku. Zato žele što veću kontrolu nad Vrhovnim sudom”.
Bačić odbacuje takve teze: Mi tražimo da hrvatski sudovi rade po zakonu
Bačić je odbacio tezu da je HDZ u nezgodnoj poziciji jer se na Vrhovnom sudu očekuje pravomoćna presuda o HDZ-u, a istodobno HDZ ima najveći utjecaj na to tko će biti predsjednik Vrhovnog suda.
“Nismo ni u kakvoj neugodnoj situaciji, mi tražimo da hrvatski sudovi rade po zakonu, a pravne lijekove imamo pravo koristiti. Vrhovni sud će odlučiti u skladu sa zakonima i izbor njegovog predsjednika ni na kakav način ne vezujemo sa statusom bilo kojeg predmeta na bilo kojem sudu u Hrvatskoj”, zaključio je Bačić.
Šef Vrhovnog suda nadzire i izbore
Podsjetimo samo da predsjednik Vrhovnog suda je i šef Državnog izbornog povjerenstva koje nadzire i provedbu i zakonitost izbora u Hrvatskoj.
Naime, Državno izborno povjerenstvo ima predsjednika, četiri potpredsjednika i četiri člana.
Predsjednik, potpredsjednici i članovi Državnog izbornog povjerenstva biraju se na način propisan Zakonom o Državnom izbornom povjerenstvu Republike Hrvatske.
Predsjednik Državnog izbornog povjerenstva je predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske. Dva potpredsjednika bira Opća sjednica Vrhovnog suda Republike Hrvatske iz reda sudaca tog suda na prijedlog predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske.