HOĆE LI SE GOSPODARSTVO IZVUĆI IZ TEŠKE SITUACIJE UZROKOVANE KORONAKRIZOM? ‘Oporavak će biti brži nego što očekujemo, ali neće svi opstati!’

Damir Novotny.

Pandemija koronavirusa bacila je gospodarstvo na koljena, a krizom su posebice pogođeni pdozetnici čije su djelatnosti usred strogih mjera zatvorene. Na udaru će se ovih dana ponovo naći kafići, restorani, teretane i slične djelatnosti, koji će do 21. prosinca morati zatvoriti svoje radnje, kako bi se spiječilo širenje zaraze koronavirusom.

Kako će novi kolaps utjecati na gospodarstvo u Hrvatskoj, pitali smo ekonomskog analitičara Damira Novotnyja.

“To je veliko pitanje na koje malo tko ima odgovor. U ovom trenutku je jasno da je rastući broj zaraženih i umrlih vrlo ozbiljan zdravstveni problem…to je ogroman izazov za javno zdravstvo s jedne strane. S druge strane, u tim okolnostima ne samo da Vlada mora poduzimati mjere, nego mora pokušati uspostaviti ravnotežu između potrebe da se pokuša nastaviti ekonomski život i aktivnosti i da se zaštite životi. Teško je balansirati između ta dva cilja”, kaže nam Novotny.

“Konkretno, pokazalo se u razvijenim zemljama da je potrebno napraviti suspenziju ekonomske aktivnosti u nekim sektorima koji imaju direktan kontakt između ponuđača usluga i primatelja. To je nužno. Hrvatska ima nesreću što je servisni sektor veliki poslodavac, zapošljava veliki broj ljudi i tu je zasigurno potrebno očuvati ta radna mjesta; ne samo radna mjesta nego i poduzetnike. Uvijek moramo razmišljati o tom ‘day after’ – što će se dogoditi kada pandemija prođe, a proći će, nakon što kriza prođe, a proći će.

Ako uništimo poduzetnike iz tog sektora kojih je veliki broj, sve će se to odraziti na proračun.



“Taj uslužni sektor nisu samo ugostitelji, kafići i restorani kako se pojednostavljuje…radi se o širokom spektru različitih uslužnih djelatnosti. I naravno u tim nekim krugovima se smanjivanje protoka ljudi i kontakata među ljudima odražava ne samo direktno na ugostitelje, nego i šire – na taksiste, na pružatelje raznih drugih usluga i u konačnici onda i na državni proračun, jer neće biti ekonomske aktivnosti, transakcija, nema onda poreza i tako dalje”, mišljenja je Novotny.

“Vlada to mora učiniti; mora zaustaviti rast broja zaraženih, ali kao što su učinile i druge zemlje, mora te troškove tim poduzetnicima djelomično refundirati. Francuska vlada je odlučila značajno smanjiti poreze tim djelatnostima, njemačka vlada je donijela odluku da 70 posto njihovih fiksnih troškova subvencionira; ne samo plaće nego i drugih troškova”, kaže.

Dobri su to primjeri iz europske prakse kako se to može učiniti.

“Pitanje je ima li hrvatska vlada za takve kompenzacijske mjere novaca. Ja bih rekao da ima, ali će morati ipak pronaći ustupke. Da hrvatska nije članica Europske unije, bilo bi neusporedivo teže balansirati, kao što se to sada događa u Srbiji gdje moraju zatvoriti neke djelatnosti, ali ih ne mogu kompenzirati jer u proračunu nemaju novaca”, smatra Novotny, koji u europskom novcu vidi prostor za kompenzacije.

“Vlada RH ima novca, dolazi novac iz europskih fondova, ali ako pogledamo ovogodišnji proračun, u rashodovnoj strani postoji 155 milijardi kuna rashoda i sigurno se može naći nekoliko milijardi kuna za kompenzacije.”

Što se tiče konkretnih mjera koje bi trebalo donijeti, Novotny kaže da ne zna što Vlada smjera, no valjalo bi se ugledati na europske zemlje i njihovu praksu.

“Ne znam što Vlada smjera, ali znam što bih ja napravio, odnosno što su napravile druge vlade europske unije, naročito Njemačka, Austrija, Nizozemska, ove bogatije zemlje. Kompenzirali su troškove tim poduzetnicima. Osigurali su im likvidnost i tu mislim da postoje neke naznake da će hrvatska Vlada preko HAMAG-BICRO i HBOR-a tim poduzetnicima po ubrzanoj proceduri odobravati kredite za likvidnost. Trebaju im i kompenzacije, odnosno nadoknada prihoda koje neće ostvariti, pokrivanje fiksnih troškova, koji se moraju platiti.

Tu se može naći prostor i morat će se naći da im se nadoknade ti troškovi kako bi se ne samo sačuvala radna mjesta, nego da se očuva poduzeće i mirko poduzetnici.

Ako poduzetnici nemaju novaca za likvidnost poslovanja, teško da će se pokrenuti, a vrlo teško ih je nakandno ponovo pokrenuti. Vlada će morati ići u tom smjeru htjela to ona ili ne, a onda imamo pitanje novca od kud će pronaći”, kaže Novotny.

Analitičar smatra da je sada u ovoj situaciji lakše nego što je to bilo 2009. godine kada je bila velika financijska kriza, pa je Vlada odlučila podignuti poreze i pokušati prikupiti novac.

“To je bilo potpuno pogrešno, mi smo se iz te krize izvlačili šest godina”, rezolutan je pa nadodaje: “Ovoga puta mi se čini da vlada ide u dobrom smjeru, ako namjerava tim poduzetnicima nadoknaditi njihove troškove.”

Ono što mnogi pitaju jest kada će se poduzetnici oporaviti. Na to je, kaže Novotny , teško dati odgovor, no sigurno je da ovo nije niti prva niti zadnja kriza koja nas je snašla.

“Nemamo dovoljno iskustva kako će to izgledati, jer se s ovakvom krizom još nismo susretali, pa je teško prognozirati. Ne mogu sada reći hoće li svi opstati, no vjerujem da neće svi, bez obzira na Vladine mjere. Ali, ono što vidimo već sada, zahvaljujući novim digitalnim  tehnologijama, mnogi od njih se transformiraju prema digitalnoj prodaji putem digitalnih kanala, prema dostavi na kućni prag. To je ono što ohrabruje. Sada vidim da se mnogi restorani odlučuju na dostavu od vrata do vrata što je dakako pozitivno. To će s druge strane stvoriti nova radna mjesta jer netko mora dostaviti tu hranu; logistika će imati posla.  Taj oporavak će biti brži nego što mi očekujemo, ali neće moći svi opstati”, kaže nam pa zaključuje da “ne možemo očekivati da će svi kafići, restorani nastaviti s radom nakon ove krize kao što su radili do sada.”

Facebook Comments

Loading...
DIJELI