HOĆE LI SE VRATITI U SOA-U? Evo što kažu HDZ-ovi izbori o Karamarku

Patrik Macek/PIXSELL

Postoji pismo za koje bi Tomislav Karamarko volio da se zaboravi. Riječ je o tekstu koji su bili potpisali Andrej Plenković i još troje stranačkih europarlamentaraca 2016. te dostavili zastupnicima HDZ-a u Sabor u mučnim trenucima prije raspada vlasti.

Upravo onog jutra kada je na dnevni red uvršteno izglasavanje nepovjerenja Tihomiru Oreškoviću. Ironija je sudbine u činjenici da bi možda Karamarko još bio predsjednik stranke da je poslušao savjet iz Plenkovićeva pisma, odnosno da se nije išlo na rušenje Oreškovića”, kaže HDZ-ovac koji nam je dostavio to pismo nakon što su mediji prenijeli obraćanje Karamarka na društvenim mrežama u povodu rušenja odluke Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa zbog koje je svojedobno odstupio s vlasti.

Karamarko u svojim objavama proziva mnoge koje smatra krivcima za neslavni završetak karijere u lipnju 2016., a spominjao je i neke bivše stranačke kolege.


Prema onomu što ističe naš sugovornik, pozivajući se na sadržaj pisma, potpuna je laž da je Karamarka netko srušio i otjerao.

“Tomislav Karamarko inače tvrdi da je eliminiran iz politike i zbog Dalije Orešković, ali zapravo je morao podnijeti ostavku jer je srušio svoju vladu, a nije uspio oformiti novu saborsku većinu”, podsjeća sugovornik te dodaje da je u tom tvrdoglavom naumu sklapanja nove većine Karamarko računao i na HNS, Milorada Pupovca i Milana Bandića jer drugog izbora nije imao, s obzirom na to da su preostali samo Mostovci koji su ga prozivali za aferu “Konzultantica” i kojih se želio riješiti te SDP s kojim nije mogao koalirati. Na slabe šanse tog hazarderskog plana, uz Andreja Plenkovića, upozoravali su i Ivana Maletić, Dubravka Šuica i Davor Ivo Stier.



Nakon što su se predviđanja iz pisma obistinila i Karamarko nije uspio sastaviti većinu, HDZ se suočio s činjenicom da mora na nove izbore. Karamarko je pod pritiskom članstva, vodstva županijskih odbora i ostalih tijela stranke podnio ostavku. Bez obzira na to koliko je teško situacija tada izgledala, za HDZ se Karamarkova ostavka pokazala kao ispravna odluka jer je pod Plenkovićevim vodstvom HDZ pobijedio Milanovićev SDP. Ipak, ostaje pitanje što bi se dogodilo sa strankom Franje Tuđmana da nije bilo Plenkovića kao jakog kandidata. SDP je već bio likovao nad aferom “Konzultantica” i postojala je mogućnost da se socijaldemokrati vrate u Banske dvore, a HDZ-u je prijetio povratak u oporbu.

Gledajući i iz današnje perspektive, s vremenskim odmakom, Karamarkovi se potezi i dalje čine destruktivnima za stranku i politiku gospodarskog oporavka na kojoj je inzistirao Tihomir Orešković. Zbog toga Karamarkova trenutna koketiranja s povratkom u politiku nisu realna za HDZ jer stranka ne zaboravlja tako lako, kaže naš sugovornik. “Kad je Karamarko sudjelovao u raspravi vezanoj za prijepor INA-e i MOL-a, on tada nije deklarirao da mu je žena radila za tvrtku MOL-ova konzultanta Joze Petrovića. Time je sam sebe doveo u situaciju da o njemu raspravlja Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa. Također, odluka je sada ukinuta zbog procedure, a ne zbog sadržaja”, zaključuje jedan HDZ-ovac.

Raspitujući se i kod drugih izvora iz vladajuće stranke o nagađanjima nekih ljudi iz Karamarkove blizine da bi se on pokušao, uz odobrenje državnog vrha, vratiti u obavještajnu agenciju, naišli smo na odbacivanje te ideje.

“Karamarko je već ušao u sedmo desetljeće života i nosi određenu ‘prtljagu’ iz prošlosti, a i žena mu je u međuvremenu osvanula u novoj financijskoj aferi ’Flajš’. Uzmimo u obzir i da bi se potezi rušenja Vlade iz 2016. mogli nazvati destruktivnima. A zna se da su na čelu tajnih službi ipak poželjne one osobe koje u teškim trenucima razmišljaju hladne glave i pragmatično, bez osobnih emocija”, ističe drugi sugovornik.

Briselski ćato

“Kad je Karamarko podnio ostavku zbog afere “KaraMOL” “Kozultantica”, došao se pozdraviti s članovima Predsjedništva, a na odlasku je poručio – nemojte za predsjednika sada izabrati onog briselskog ćatu, kako je posprdno zvao Plenkovića”, prepričava sugovornik dodajući da to nije nimalo neobično jer je Karamarko za mnoge u politici imao nadimke pa je tako Milijana Brkića i Milana Bandića zvao Bosančerosima. Hercegovci u vrhu stranke nisu mu to zamjerali jer su znali da Karamarko pod time ne misli ništa loše jer mu je i samome dio članova obitelji porijeklom iz Bosne i muslimanske su vjeroispovijesti.

Facebook Comments

Loading...
DIJELI