Hrvatska bi od Bruxellesa mogla očekivati drugačiju pomoć: EU donira dodatne doze cjepiva?

Šesnaest država poslalo je i još šalje pomoć Hrvatskoj nakon potresa koji se dogodio u okolici Petrinje i to je pomoć u obliku kontejnera za privremeno stanovanje, šatora, električnih grijalica i sličnog.

Ta pomoć stiže u sklopu mehanizma EU za civilnu zaštitu, a nekoliko drugih država šalje svoju pomoć mimo toga, samostalno, od Srbije do Ukrajine, čija je vlada donijela odluku o isplati 574 tisuća eura pomoći Hrvatskoj nakon potresa na Banovini.

I povrh svega toga, kako neslužbeno doznaje Večernji list, Hrvatska bi mogla očekivati pomoć u obliku jednog proizvoda koji je trenutačno među najcjenjenijim “valutama”, jer ga nema dovoljno i jer svaka država želi to malo, što ga ima, dobiti što prije za sebe i svoje građane.

To je pomoć u obliku dodatnih doza cjepiva protiv COVID-19, koje bi Hrvatskoj mogle prepustiti ostale države članice EU iz svojih rezervacija u prvim isporukama zajednički nabavljenog cjepiva za cijelu Europsku uniju.

Cjepivo za Hrvatsku iz donacija

Odluka o tome koliko bi dodatnih doza Hrvatska mogla dobiti, i “donacijom” kojih država članica, još nije donesena, no iz dva različita izvora u Bruxellesu Večernjem listu je potvrđeno da je Hrvatska zatražila takvo što i da se trenutačno radi na tome da se udovolji tom zahtjevu.



Stvar je osjetljiva jer su vlade u nekoliko zemalja, ponajprije u Njemačkoj, pod udarom kritika da nisu osigurale dovoljno doza i dovoljno brzu isporuku za svoje građane. A ovdje bi se praktički moglo dogoditi da, ako neke države odluče dio svojih prvih doza preusmjeriti u Hrvatsku za cijepljenje stradalih u potresu ili onih službi koje stradalima pomažu, te države praktički poručuju: zbog tog potresa, evo naše doze pa cijepite radije Hrvate nego naše građane.

Doze dvaju jedinih odobrenih cjepiva protiv COVID-19, onog koje je razvio njemački BioNTech (s Pfizerom) te onog koje je razvila američka Moderna, polako stižu u sve države članice EU, i to su dva najskuplja cjepiva, pogotovo u usporedbi s “oxfordskim” cjepivom AstraZeneca, čije se odobrenje uskoro očekuje i koje bi nakon toga moglo ubrzati čitavu vakcinacijsku kampanju.

Kampanja cijepljenja ide dosta sporo

Ali sada ta kampanja cijepljenja ide dosta sporo, sporije nego u Izraelu, Americi ili Velikoj Britaniji, što izaziva frustracije i oštre političke rasprave u nekim europskim državama. Da bi se izbjegao dojam da neke države članice zakidaju svoje građane kako bi pomogle hrvatskim građanima nakon razornog potresa, navodno se sprema preusmjeravanje dijela doza cjepiva iz zajedničke kvote, koja je ionako bila predviđena za donacije.

Takva je, neslužbeno se doznaje od upućenih izvora, bila ideja Europske komisije, koja je u suradnji s državama članicama vodila zajedničku nabavu cjepiva protiv COVID-19. Iz Komisije nam nisu željeli govoriti o detaljima. Samo su, na naš upit, potvrdili da se “razgovara o tome kako osigurati da Hrvatska, nakon potresa, dobije veći broj doza cjepiva nego što je prvotno bilo zatraženo”. Riječ je o dozama BioNTech/ Pfizerova cjepiva, dodao je glasnogovornik Europske komisije u odgovoru na upit Večernjeg lista.

Facebook Comments

loading...
Loading...
DIJELI