Hrvatska uz bok Danskoj s najvećim rastom prometa u maloprodaji u listopadu

Foto: Cropix

Promet u maloprodaji u Europskoj uniji i eurozoni oporavio se u listopadu, nakon pada u mjesecu ranije, a Hrvatska je uz Dansku bilježila najveći rast među zemljama EU-a, pokazalo je u četvrtak izvješće Eurostata.

Sezonski prilagođeni obujam prometa u maloprodaji EU-a i eurozone porastao je u listopadu za 1,5 posto u odnosu na rujan, izračunali su u europskom statističkom uredu.

U rujnu je prema revidiranim podacima Eurostata pao za 1,3 posto u EU, te za 1,7 posto u eurozoni.

Na oba je područja najviše u listopadu na mjesečnoj razini porasla prodaja hrane, pića i duhanskih proizvoda, oko dva posto.

U istom je postotku povećan i promet u trgovinama elektroopreme robe i namještaja.



Najviša stopa rasta zabilježena je u prometu na temelju narudžbi putem pošte i interneta, od oko šest posto.

Promet na benzinskim crpkama pao je pak na oba područja drugi mjesec zaredom, za 3,4 posto u EU, te za 3,7 posto u eurozoni, više nego dvostruko snažnije nego u rujnu.

Izrazitije je smanjen i promet u trgovinama tekstila, odjeće i obuće, gotovo tri posto.

Hrvatska odmah iza Danske

Među zemljama EU-a čijim je podacima Eurostat raspolagao najveći je rast prometa u maloprodaji u listopadu na mjesečnoj razini bilježila Danska, za 8,3 posto.

Slijedi Hrvatska s rastom sezonski prilagođenog obujma prometa u maloprodaji u listopadu za 6,5 posto u odnosu na rujan kada je porastao jedan posto, pokazuje izvješće Eurostata.

Na trećem je mjestu Francuska s dalekom skromnijim rastom, za 2,8 posto.

Među zemljama čijim je podacima Eurostat raspolagao pad prometa imale su Slovenija, od 1,4 posto, Slovačka, od 1,2 posto, te Nizozemska i Luksemburg, od 0,7 odnosno 0,3 posto.

Eurostat nije raspolagao podacima za Češku, Grčku, Italiju i Cipar, koji su označeni kao povjerljivi.

Tražila se elektrooprema i namještaj

U usporedbi s listopadom lani, promet u maloprodaji u EU poskočio je za 4,2 posto, nakon 2,4-postotnog rasta u rujnu, prema revidiranom podatku.

U eurozoni je uvećan 4,3 posto, nakon revidiranog, 2,5-postotnog rasta u rujnu.

Trgovine elektroopreme i namještaja bilježile su najsnažniji rast prometa, za oko 11 posto na oba područja.

Daleko najvišu stopu rasta bilježio je pak promet ostvaren na temelju narudžbi putem pošte i interneta, koji je poskočio oko 29 posto.

Potrošnja na hranu, pića i duhan porasla je na godišnjoj razini za 4,6 posto u EU i 5,1 posto u eurozoni.

Europljani su pak najviše srezali potrošnju na obuću, odjeću i tekstil, za 13 posto u EU i 14 posto u eurozoni.

Promet na benzinskim crpkama pao je na oba područja približno 9,5 posto, znatno snažnije nego u rujnu.

Irska ponovo na čelu

Među zemljama članicama čijim su podacima u Eurostatu raspolagali najveći je rast prometa na godišnjoj razini ponovno bilježila Irska, od 13,8 posto.

Slijede Danska i Litva, s rastom prometa od 12,5 i 8,5 posto.

U Hrvatskoj je obujam prometa u listopadu na godišnjoj razini skliznuo 0,2 posto, nakon što je u rujnu bio pao za 6,1 posto u usporedbi s istim lanjskim mjesecom.

Daleko najveći pad prometa među zemljama EU-a, prema raspoloživim podacima, imala je Slovenija, od 11,1 posto. Slijede Malta i Bugarska, s padom prometa za 7,2 odnosno 5,3 posto, pokazuje najnovije izvješće Eurostata.

Facebook Comments

loading...
Loading...
DIJELI