Revoltirani ugostitelji, napad na Alemku Markotić i novinarku N1 televizije, prosvjedi i sve veće nezadovoljstvo građana po društvenim mrežama koji se kontinuirano bune protiv mjera koje donosi Stožer civilne zaštite RH u najmanju ruku djeluju iznenađujuće, budući da su članovi Stožera – Davor Božinović, Krunoslav Capak, Alemka Markotić i Vili Beroš do unazad nekoliko tjedana u Lijepoj našoj uživali status heroja.
Dakako da svaki oblik vrijeđanja, ali i nasilja valja osuditi, no u svemu tome vrijedi promotriti i trend pada popularnosti Stožera koji se događa u vrijeme kada Hrvatska bilježi rekordne brojke zaraženih, i kada se o koronavirusu ponovno intenzivno progovara kao o ozbiljnom i nemalom problemu.
Kako je Stožer u par mjeseci uspio srušiti svoj herojski status, pitanje je na koje jednostran odgovor nije moguće pronaći. Razumljivo je da građani bez obzira na postojanje pandemije nakon višetjedne agonije i neizvjesnosti teže k normalnom, starom stilu života te da mjere ostavljaju danak i na mentalno stanje nacije, no s druge strane i sam je Stožer posljednjih mjeseci doprinio svojem trenutnom statusu svojom nedosljednošću i kriterijima koje su građani protumačili kao dvostruke standarde.
Pad popularnosti Stožera krenuo je s kampanjom za parlamentarne izbore. Otkrilo se negdje u tom periodu kako su čak i oni za koje nam se tvrdilo kako su nezavisni stručnjaci zapravo članovi HDZ-a pa je dio javnosti njihovo djelovanje protumačio kao sudjelovanje u HDZ-ovoj kampanji za te srpanjske izbore.
Tom dojmu doprinijela je i činjenica da premijer Plenković nije morao u samoizolaciju nakon što se saznalo da je bio u kontaktu sa zaraženom osobom.
Na listama za parlamentarne izbore uz Božinovića i Beroša, koji koordiniraju Stožerom, pojavila se i Maja Grba-Bujević, u sedmoj izbornoj jedinici, što je također donijelo negativnu reputaciju Stožeru.
Virus je, slučajno ili ne, oslabio baš u kampanji za parlamentarne izbore, a građanstvo je u karanteni završilo par dana nakon HDZ-ovih unutarstranačkih izbora. Osim toga, virus je uzeo stanku i one noći kada su HDZ-ovci zagrljeno slavili pobjedu na parlamentarnim izborima, a pravila samoizolacije koja su se oštrila na običnom puku Capak je fleksibilizirao onog momenta kada je Dariju Hrebaku dao zeleno svijetlo da iz izolacije dođe u Sabor spašavati Plenkovićevu većinu.
U posljednjih nekoliko mjeseci svjedočili su građani brojnim kontradikcijama, a Stožer je loše komunicirao svoje odluke, proglašavajući građane potencijalnim bioteroristima, dok su istodobno druge kriterije primjenjivali na političare, što se manifestiralo na rejtingu ministra Beroša, ali i na popularnosti Krunoslava Capaka, čija je reputacija također dovedena u pitanje.
Doveo je Capak u neugodnu situaciju svojim izjavama Stožer u nekoliko navrata, a možda je najbolnije zvučala njegova teza o glasačima u samoizolaciji.
”Ako stave maske i nemaju simptome, mislim da to ne bi bio neki problem”, izjavio je Capak, zaboravljajući da su par tjedana prije toga kršitelje samoizolacije kažnjvali.
Ubrzo potom Capaka je prekorio i sami Božinović.
”O izborima odlučuje politika kad se raspusti Sabor”, poručio je Božinović uz ostalo, a u međuvremenu se saznalo i tko doista jesu članovi Stožera pa se ispostavilo da to jesu Božinović i Capak, no ne i Beroš te doktorica Markotić.
Mediji su pisali o 25 ljudi, od kojih je većina iz HDZ-ova drugog ešalona.
Kritizirao se Stožer i zbog skandala u splitskom Domu za starije i nemoćne za kojega je odgovoran HDZ-ov Ivan Škaričić koji, unatoč silnim upozorenjima, nije reagirao pravodobno zanemarivši povišene temperature štićenika svoje institucije.
Dio njih u međuvremenu je preminuo, no Škaričića do danas nitko nije priupitao za odgovornost. Mogao bi se tako u nedogled nabrajati serijal propusta koji su srozali ugled Stožera, što posebno brine u ovim kriznim vremenima koja su pred nama.