Kolarić: Kvaliteta podataka o broju zaraženih teško da je vjerodostojna

Epidemiološka obrana probijena je zbog brojnih kontakata koje se više nije uspijevalo pravodobno bilježiti, pa su i oni čiji je nalaz naposljetku bio pozitivan to saznali sa zakašnjenjem od nekoliko dana, posijavši za to vrijeme virus oko sebe. Određeni se broj ljudi ne želi testirati, a imamo i velik broj tzv. vjerojatnih slučajeva za koje nije jasno broje li se u službenu statistiku oboljelih.

Votka partyji

“Kvaliteta podataka o broju zaraženih teško da je vjerodostojna. Podaci su nam lošiji nego prije jer sad više ne znamo jesmo li sve pobrojili”, rekao je prof. Branko Kolarić, epidemiolog Nastavnog zavoda za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar, za Večernji.

S rastom broja oboljelih više je i težih slučajeva pa se covid odjeli sve više pune, a potreba za respiratorima raste. Jučer je na bolničkom liječenju bilo 1.598 pacijenata, na respiratoru 178. Nažalost, broj umrlih raste pa su i jučer preminule 32 osobe zaražene covidom-19. Među umrlima su sve češće i mlađi ljudi. Za to vrijeme klubovi pozivaju na votka-partyje i “tulume kao da ne postoji sutra”.

Hrvatski liječnici epidemiološke mjere koje su na snazi sve češće nazivaju “švedskim modelom na hrvatski način” ili u najmanju ruku – nedostatnima. Premijer Andrej Plenković jučer je priznao da se trenutačno nalazimo u najtežem trenutku epidemije.

“Ključno je apelirati na sugrađane da se pridržavaju mjera koje je donio Stožer”, rekao je i dodao da smatra kako mjere koje imamo mogu biti još djelotvornije ako ih se svi pridržavamo. Ponovno je naglasio i famoznu stagnaciju širenja zaraze.



“U ovom trenutku nitko od nas ne želi daljnje pooštravanje i raspravu o zatvaranju slobode kretanja i utjecaju na hrvatsko gospodarstvo. Dobro je što smo imali “vrlo jasan trend smanjenja rasta novozaraženih”. U zadnjih tjedan dana, u odnosu na tjedan dana prije, imamo samo 5,5% više zaraženih. To je ono što je bitno i ono što smo govorili, da će ove mjere dovesti do smanjivanja brzine rasta zaraze i zato govorimo o stagnaciji. No, unatoč tome, moramo biti izrazito oprezni osobito zbog broja hospitaliziranih i onih na intenzivnoj i respiratoru”, poručio je i dodao da svojim ponašanjem, distancom, nerukovanjem, dajemo ogroman doprinos, a da je “prozračivanje bitnije nego ikada”, zbog moguće zaraze aerosolom.

Cijena zdravstvenog sustava

Krunoslav Capak je poslijepodne na sastanku s ugostiteljima pak rekao da pojedine segmente lockdowna Stožer iz dana u dan razmatra te da će vidjeti kako će situacija ići dalje. Velika većina zemalja EU posegnula je za strožim mjerama, koje su za Hrvatsku preskupe.

Ako nam zdravstveni sustav kolabira, koliko će to onda biti jeftinije za državu, pitaju epidemiolozi. No, država nema novca za dalje naknade koje bi od nje potraživali gospodarski subjekti u slučaju zatvaranja, pa se najviše nade polaže u izdržljivost zdravstvenog sustava i skoro cijepljenje. U međuvremenu, zaista je istina da svatko od nas može pridonijeti, kako to (ne) čine akteri priče koju je za Večernji ispričao prim. Miroslav Venus, predsjednik Hrvatskog epidemiološkog društva:

“Srednjoškolac se testirao u petak, znači sumnjao je, a navečer je otišao na rođendan. Ujutro je dobio pozitivan nalaz. Moralo je u karantenu 15 sudionika tog rođendana. S druge strane, bračni par koji je bio kontakt oboljelog zatvorio se u kuću i bez testiranja proveo ondje deset dana, nikoga ne zarazivši. E, to je odgovorno ponašanje”, ističe prim. Venus, prenosi N1.

Facebook Comments

loading...
Loading...
DIJELI