Malo je onih koji nisu imali prilike čuti za Dragana Kovačevića. Uhićenje čelnog čovjeka Janafa u prvi je plan gurnulo ovog bivšeg političara koji je slovio za jednoga od najuspješnijih šefova državnih tvrtki u Lijepoj Našoj. Kako to obično biva, s njegovim padom otvorila se Pandorina kutija pa su se medijski stupci punili napisima o Kovačevićevoj skrivenoj imovini, pohranjenim milijunima i aferama u koje su uz njega umočeni brojni drugi akteri domaće poduzetničko-političke scene.
Veliki iznosi
Do koga je sve trebala dovesti afera Janaf, šira javnost vjerojatno nikada neće saznati zbog pucanja istrage, a osim što se u javnom prostoru sve manje propitkuje pucanje istrage, malo je poznato i to da iza Kovačevićeve smjene stoji Nadzorni odbor Janafa koji se u tu proceduru prije dvadesetak dana upustio na prijedlog Vlade. Pod palicom tog tijela Janaf je raskinuo ugovor s Kovačevićem, a donedavni šef te tvrtke time je ostao bez prava na otpremninu, ali i bez prava da u slučaju smjene dobije savjetnički posao u Janafu s istom plaćom koju je imao kao predsjednik Uprave – riječ je o oko 25 tisuća kuna neto.
Naime, prema ugovoru, Kovačevićeva otpremnina trebala je iznositi više od 400 tisuća kuna bruto, jer on tim dokumentom ostvaruje pravo na šest punih i šest polovica bruto plaća u slučaju odlaska iz tvrtke. Kada se govori o Janafu, treba napomenuti kako je riječ o dioničkom društvu čijij je većinski vlasnik Ministarstvo državne imovine koje se u novoj Vladi nalazi u sastavu Ministarstva graditeljstva, tu je još i HZMO, Centar za restrukturiranje, INA, ali i ostali mali dioničari. Upravni odbor Janafa kojim je rukovodio Kovačević imenuje se i opoziva preko Nadzornog odbora u kojem sjede četiri člana. Od ta četiri člana njih dvoje bira Centar za restrukturiranje i prodaju, u čijem vijeću sjede ministri Darko Horvat, Tomislav Ćorić, Zdravko Marić, Nikolina Brnjac, Oleg Butković, Ivan Malenica te Marija Vučković. Tu je još i predstavnica Ureda predsjednika Vlade Sonja Žerjav, predstavnik sindikata Mladen Novosel, ali i predstavnik poslodavaca Mirko Habijanec.
Osim što Nadzorni odbor Janafa opoziva i imenuje članove Upravnog odbora, Uprava zapravo bez njihove suglasnosti ne može donijeti godišnje ili višegodišnje planove poslovanja, niti bez njihove privole može sudjelovati u izmjenama tih planova. Upravo zato vrijedi napomenuti kako su aktualni članovi Nadzornog odbora Janafa imenovani 2018., šefica tog tijela je Biljana Bukić, a uz nju su članovi Žarko Stilin, Nina Ban Glasnović te Igor Blažinović. Zanimljivo je i kako su svi osim Blažinovića ujedno i članovi Revizijskog odbora Janafa. Bilo kako bilo, odluku o Kovačevićevoj smjeni potpisala je ova zanimljiva ekipa među kojom je najzanimljivije ime predsjednice Bukić.
Ova pravnica diplomirala je 1981. godine na Pravnom fakuletu u Beogradu, nakon čega je karijeru nastavila graditi u imovinskoj pravnoj službi Skupštine općine Srbac u susjednoj Bosni i Hercegovini. Godinama je Bukić radila kao voditeljica Sektora pravnih i općih poslova u čuvenoj banjolučkoj Vitaminki, ondje se zaposlila 1985., a tvrtku napušta 1993. Iako nije poznato što je radila iduće dvije godine, zna se da je karijeru 1995. godine nastavila u Hrvatskoj, gdje se zaposlila kao voditeljica pravnih i općih poslova te djelomične financijske operative u tvrtki Vugergrad.
Impresvna karijera
Od 2008. pa sve do danas Bukić je radila u raznim hrvatskim institucijama, bila je viša stručna savjetnica u Središnjem državnom uredu za upravljanje državnom imovinom, vodila je Odjel za sukcesiju u Ministarstvu pravosuđa, a uz to vodi Odjel za projekte Vlade, Odjel zemljišta u Državnom uredu za upravljanje državnom imovinom te od 2016. do danas rukovodi službom za Investicijske projekte u Ministarstvu državne imovine spojenom s Ministarstvom graditeljstva.
Njezin zamjenik Žarko Stilin zaposlen je u riječkom HEP-u, točnije Elektroprimorju, gdje radi kao koordinator za opskrbu u Odjelu za zajedničke poslove. Osim toga, Stilin je prodekan Visoke poslovne škole PAR, no možda je najvažnije spomenuti da je riječ o stranačkom kadru HNS-a, koji je karijeru započeo kao magistar novinarstva. No, na tome s obrazovanjem nije stao pa je tako uz ostalo postao sveučilišni specijalist marketing menadžmenta na riječkom Sveučilištu, nastavno zvanje predavača stekao je u Visokoj poslovnoj školi u kojoj je danas prodekan, i kao da mu sve te diplome nisu bile dovoljne, Stilin je doktorirao ekonomiju pa je pomalo paradoksalno da mu je nadređena diplomirana pravnica iz Beograda, ali paradoksi su dio hrvatske svakodnevice.
Bavio se Stilin honorarno i novinarstvom i marketingom, a prvi stalan posao bio mu je posao prodajnog predstavnika školskih udžbenika i knjiga. Svestrani doktor ekonomije jedno je vrijeme vodio hotelski objekt, a zatim preuzeo poziciju tajnika Istarsko-primorsko-goransko-ličko-senjskog Regionalnog saveza HNS-a. Stranačku karijeru ubrzo nadograđuje zapošljavajući se kao predstojnik središnjeg ureda svoje stranke. Bio je i referent informiranja novinara u HEP-u.
U njegovoj biografiji do danas stoji podatak o direktorskoj poziciji u tvrtki Aha marketing d.o.o., obnaša i dužnost koordinatora za opskrbu u Odjelu za zajedničke poslove, bio je član Mjesnog odbora Selce, dok je i danas aktivan kao član crikveničkog Gradskog vijeća. Sjedenje u nadzornim odborima za Stilina također nije nepoznanica jer je prije Janafa tu funkciju obnašao u tvrtki Tepom, bio je član NO-a u Vjesniku, Javnoj ustanovi Priroda, Hrvatskom operatoru tržišta energije te se na kraju skrasio u tvrtki kojom je donedavno upravljao Kovačević. U istoj toj tvrtki skrasila se i treća članica NO-a Nina Ban Glasnović koja je cijeli radni vijek provela u državnim institucijama.
Nakon što je diplomirala pravo, zapošljava se u Poreznoj upravi, a zatim kao stručna suradnica ulazi u Kabinet ministra financija, potom stiže do mjesta stručne savjetnice za pravno-financijske poslove za izvršavanje državnog proračuna u Državnoj riznici, gdje je jedno vrijeme bila viša stručna savjetnica. Voditeljica je normativnih poslova u Sektoru za podršku Državnoj riznici, a bila je i savjetnica u Vladi u Uredu glavne tajnice RH, dok je danas savjetnica Koordinacije za gospodarstvo i strukturne reforme u Glavnom tajništvu Vlade. Posljednji član NO-a Janafa Blažinović diplomirao je na Fakultetu prometnih znanosti, gdje je postao inženjer tehnika, radio je kao inženjer u TEB inženjeringu, nakon toga je poslovao u tvrtki Vatemar, a na radnome mjestu inženjera poslovnih komunikacija u Janafu zaposlen je još od 2000. godine. Odluka o raskidu ugovora s Kovačevićem koju je Nadzorni odbor hitro donio zapravo nije nikakvo iznenađenje, međutim, upućeni tvrde da bi ona ipak mogla biti problematična jer se sličnim scenarijima već svjedočilo u nekim drugim državnim tvrtkama. Primjera radi, Hrvatske autoceste svojedobno su po istom principu raskinule ugovor s Juricom Prskalom, nakon što je on pritvoren pod sumnjom u namještanje poslova.
Sumnjive isplate
Prskalo je zatim tužio HAC i spor dobio te se vratio u tvrtku ostvarujući pravo na isplatu svih plaća koje mu u međuvremenu nisu isplaćene, a radi se o milijunskom iznosu. Na to načelo kani se osloniti i Kovačević, premda su u Janafu uvjereni kako je njihov nekadašnji šef postupao mimo odredbi ugovora koji je sklopio s društvom, što je rezultiralo raskidom ugovora te je Kovačević ostao bez svih prava i povlastica koje iz tog dokumenta proizlaze.
Zanimljivo je da za odluku NO-a Janafa u slučaju Kovačević nije znao resorni ministar Tomislav Ćorić, koji je to osobno priznao. Nekoliko dana nakon donošenja odluke izjavio je kako za nju nije znao premda je riječ o ministru koji je ujedno predsjednik Glavne skupštine Janafa. Na toj funkciji je još od rujna, a uskočio je kao zamjena za Gorana Marića, koji je iz poznatih razloga morao odstupiti sa svih pozicija, uključujući i onu ministarsku. “Odluku Nadzornog odbora vidio sam u medijima”, rekao je Ćorić, kojega po svemu sudeći predsjednica Nadzornog odbora koja radi u Ministarstvu graditeljstva nije obavijestila o tome da su Kovačeviću dali otkaz, što je nevjerojatno. Iako se iz životopisa o članovima Nadzornog odbora ponešto može saznati, ono što kriju od javnosti jest naknada koju primaju za poslove koje obavljaju. O kolikoj je svoti riječ, nije poznato, ali se zna da je visina tog iznosa definirana odlukom Glavne skupštine Društva koja je donesena u skladu s odlukom Vlade, na temelju čega je određen najveći iznos naknade članovima nadzornih odbora.
Svakom svoje
Budući da je Janaf lani za naknade članovima Nadzornog i Revizijskog odbora izdvojio 334 tisuće kuna, trošak za četiri člana NO-a prosječno iznosi oko 7000 kuna mjesečno, odnosno oko 83 tisuće kuna godišnje. Intrigantna je u ovome kontekstu i priča o Revizijskom odboru, koji imenuje Nadzorni odbor pa iz toga proizlazi da su Bukić i njezini kolege zapravo sami sebe imenovali u Revizijski odbor. Samo izvješće o radu Nadzornog odbora Janafa za prošlu godinu otkriva kako su lani održali pet sjednica Nadzornog i Revizijskog odbora, a u tekućoj godini trebali bi uz ostalo pratiti i postupak financijskog izvještavanja kroz godišnja i kvartalna izvješća. Oni su ti koji preko Revizorskog daju mišljenje Nadzornom odboru pa se stoga u pitanje dovodi njihova nepristranost, no kako ni o njima samima nitko previše ne govori, malo je vjerojatno da će ih se u dogledno vrijeme propitivati.