Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić u ponedjeljak je izjavio da će ove godine pad proračunskih prihoda biti nešto manji od originalno predviđenog.
Odgovarajući na pitanja novinara poslije sastanka u Ministarstvu zdravstva s predstavnicima veledrogerija, Marić je rekao da je dinamika punjenja proračuna više-manje ista, a porezni prihodi od početka godine, što uključuje i prva dva i pol mjeseca prije koronakrize, bilježe pad od oko 12,5 posto.
“Mi i dalje govorimo o činjenici da sustav mjesečno generira nove obaveze. Prosječno 220 milijuna kuna. Problematika je izuzetno složena. Rekli smo prije nekog vremena da ćemo učiniti sve što je u našoj moć i da ne dođe do problema u opskrbi lijekova, ali da je nužno da se donesu mjere kako ne bi došlo do generiranja novih dugova”, govori Zdravko Marić.
“Opcija je i da se država zaduži, kao i neke druge izvedenice, jer država je učinila u javnim financijama iskorake da može o takvim stvarima razmišljati. Međutim, vladu zanima kako staviti financijski održiv sustav da se nove obveze ne generiraju.”
Kada je riječ o podacima o fiskaliziranim računima, u listopadu je njihov broj i iznos u trgovini na malo gotovo na prošlogodišnjoj razini, dok je turizam na oko 40 posto, što su bolje brojke no u rujnu, izjavio je ministar financija.
Marić tako procjenjuje da će pad prihoda ove godine biti nešto manji od originalno predviđenog. “Ne uljepšavam sliku, samo realno govorim”, izjavio je Marić te i podsjetio da je Vlada nedavno ublažila i projekcije gospodarskog pada u 2020. godini, na osam posto, s ranije planiranih 9,4 posto.
Novinari su Marića pitali i o prijedlogu rebalansa proračuna, koji će se ovaj tjedan naći na Vladi.
“Mi ne možemo ništa prije rebalanasa, a u tom periodu moramo vidjeti kako da se nastavi opskrba. Izložili smo danas ono što smo započeli na prošlom sastanku. Govorimo o razdoblju od oko tri tjedna pred nama, a naša je ideja svesti rokove plaćanja na razuman rok i počistiti sve”, zaključio je ministar financija.
Marić je otkrio da će Ministarstvo zdravstva za podmirivanje obveza bolnica i ljekarni prema dobavljačima za lijekove dobiti 1,34 milijarde kuna, dok je dodatnih 200 milijuna kuna predviđeno za HZZO.
Sve skupa, paket ovih nekoliko mjera, iznosi 1,84 milijarde kuna, istaknuo je Marić, a upitan gdje će se rebalansom pronaći taj iznos, odgovorio je da će sve biti predstavljeno u četvrtak na sjednici Vlade, u smislu tko su “dobitnici”, a tko “gubitnici” rebalansa.
Dodao je i da bi saborska rasprava o rebalansu trebala biti idući tjedan, a glasovanje 11. studenog.
Deficit proračuna od gotovo 30 milijardi kuna
Izjavio je da rebalans u ovom trenutku dovodi do deficita proračuna od osam posto BDP-a, odnosno gotovo 30 milijardi kuna. Između ostalog, tu je osam milijardi plaćenog i ono što će se platiti po pitanju mjera pomoći gospodarstvu, 2,5 milijarde kuna se odnose na otpis poreza, no još puno veći iznos generira pad gospodarske aktivnosti, koji se reflektirao na pad prihoda, pojasnio je Marić.
Ponovio je da je najveći fokus rebalansa na gospodarstvu i očuvanju radnih mjesta te na sustavu zdravstva. “Odgovorno tvrdim, mirovine nijedan dan nisu bile niti će biti po znakom pitanja, kao i čitav niz drugih stavki”, ustvrdio je Marić.
No, kazao je i da je potrebno gledati i unaprijed, s obzirom i na proračune za iduće tri godine, čiji će se prijedlozi također naći u četvrtak na sjednici Vlade.
Tako, ove godine će jednokratno doći do porasta javnog duga, na razini 86-87 posto BDP-a, no već od iduće godine planira se silazna putanja tog duga, za oko dva postotna boda godišnje.
Za razliku od mjera pomoći gospodarstvu koje su u funkciju stavljene u ožujku i koje su se prije svega financirale iz domaćih izvora i ušteda na razini postojećih proračuna, trenutne mjere pomoći gospodarstvu prioritetno bi se trebale financirati iz europskih fondova, rekao je Marić.
Za iduću godinu Marić je kao ključan apostrofirao plan oporavka, dokument koji će sadržavati reforme i ulaganja, a zaživjeti bi trebao do kraja iduće godine, dok će se u međuvremenu na raspolaganju biti određeni predujmovi iz europskih fondova.