Zagrebački razorni potres iz ožujka ostavio je velike materijalne štete, ali i promijenio život Zagrepčanima. Najviše onima koje očekuje obnova, no i mnogima koji su nakon potresa u trajnom strahu od novog velikog podrhtavanja tla u Zagrebu.
Ne pomaže ni niz manjih potresa koji otada tresu Zagreb. I noćas je zabilježen jedan od 2,2 po Richteru, a jučer slabi od 1,0 po Richteru.
O svemu je sinoć u RTL Direktu govorio Tomislav Fiket iz Hrvatske seizmološke službe.
Jeste li osjetili taj potres, tresete li se od njih?
Već sam se navikao pa se ne tresem. Ali suosjećam s građanima koji su pogođeni, to je bilo jako neugodno.
Možete li vi seizmolozi bolje osjetiti potres?
Rekao bih da ga manje osjetimo jer znamo da ono što možemo osjetiti jedva sigurno neće imati posljedica pa nismo osjetljivi na manje potrese.
Kad je bio onaj prije šest mjeseci, jeste li mislili da je 5,5 ili manje?
Iskreno, mislio sam da je više kako se treslo. Probudilo me, bilo je neugodno, kao i većini građana.
Koliko se ljudi boje nakon takvih potresa?
To morate pitati druge struke, to ne mogu prosuđivati. Znam da kad počne tresti, nemamo nikakvo rješenje jer ništa ne možemo. Ovisi od čovjeka do čovjeka.
Znamo po filmovima i po popularnoj publicistici da nakon velikog dolaze manji potresi, ali prošlo je šest mjeseci, koliko će se tlo još tresti?
Kad bih znao kad će stati, bio bih u jako dobroj poziciji. Situacija je takva da se ovo još može nastaviti. Relaksacija se još događa…
Relaksacija tla? Što se sad događa?
Da, relaksacija tla. Sam potres je posljedica napetosti koja se dogodila i ta energija se u trenutku potresa oslobodila pa se to polako poravnava i to je ono što i dalje osjećamo kao potres.
Možete li nas utješiti i reći da smo mirni od velikog potresa za neko duže vrijeme?
Nažalost, ne. To bih mogao reći da se taj jači potres dogodio.
Ovo još uvijek nije taj veliki potres?
Koliko god da su posljedice bile drastične, to, nažalost, nije maksimalna energija koju se u zagrebačkom području može očekivati da bi se mogla osloboditi.
Ljudi se onda s pravom tresu i boje. Dosta Zagrepčana koristi aplikaciju EMSC-a gdje prijavljuju i reagiraju na svaki potres pa su ostali dosta neugodno iznenađeni kad su im iz EMSC-a preko Twittera poručili: “Trese se i trest će se dok je Zemlje! Bilo bi vrijeme da se naviknete, smiješne su vam reakcije!” Je li to u redu? (iz EMSC-a su kasnije objasnili da su samo prenijeli poruku jednog korisnika iz Hrvatske koju su krivo protumačili op. a.)
Mi iz Seizmološke službe ne bismo tako reagirali, ali da je bilo nepotrebnog opterećenja aplikacije koja ne služi za prenošenje osobnih dojmova, bilo je. Ta aplikacija služi kako bi se prikupili učinci potresa u njihovu okruženju. Poanta je javiti detalje o potresu kako bi se moglo detaljnije provjeriti intenzitet potresa.
Zašto vi nemate aplikaciju?
Jer nemamo novca. Kad dobijemo ta sredstva, moći ćemo reći da se nešto dogodilo.
Kako je opremljena naša Seizmološka služba?
Državna seizmološka mreža sastoji se od 17 stalnih postaja. Od toga su četiri donacija Grada Zagreba i čine zagrebačku mrežu. To je ono što održava Seizmološka služba, koja radi non-stop. Susjedna Italija, primjerice, ima tisuće postaja. Slovenija ima preko 50 postaja. Jednostavno se radi o tome da smo država koja ima nezahvalan oblik i da bi se moglo kvalitetnije pokriti teritorij, treba nam gusta mreža postaja, za koje nemamo sredstava.
Može li takva gusta mreža predvidjeti potrese, barem nekoliko sati unaprijed?
Takva gusta mreža rješava dva problema. Automatska lokacija koja je onda puno kvalitetnija i dežurne službe civilne zaštite dobivale bi točnu informaciju o trenutku i mjestu nastanka potresa. A drugi je da se prikuplja značajno veći broj podataka slabih podrhtavanja, što bi nam pomoglo saznati više o seizmičnosti Hrvatske i da donesemo neke kvalitetnije zaključke.
Ne možemo prognozirati, ali što znači veliki potres, kolika je to snaga?
Za zagrebačko područje to je 6,3 do 6,5 po Richteru. To je tridesetak puta jače od potresa 22. ožujka. Za dubrovačko područje je to oko sedam po Richteru.