I dok se još nisu ni oporavili od ožujskog potresa, Zagrepčane je još i gore protresao onaj prosinački petrinjski. Ljudi koji su već imali oštećenja na svojim objektima, pretrpjeli su dodatnu štetu.
I taman kada se priberu od pogleda na sve ono što će biti potrebno obnoviti, pomisao na svu dokumentaciju koja će se pritom morati prikupiti vjerojatno će izazvati novi val stresa.
Dok su se opravljali od zagrebačkog potresa, stigao je petrinjski. Stanovnici zagrebačkog Gornjeg grada strepe za svoj krov jer zgrada se odvojila. A žurni pregled tek je početak. Obnovi prethodi brdo dokumentacije. Nimalo jednostavan birokratski proces na putu do obnove nekretnina.
Prvi korak je popunjavanje devet zahtjeva, ovisno kakvu vrstu obnove građanin treba – uklanjanje, konstrukciju, izgradnju, a u svakom od njih traži se obvezna dokumentacija.
Ministar Darko Horvat obećao je slikovito objasniti postupak.
“Sve će se pojasnit jednom grafičkom animacijom koja će biti vrlo jasna, koji im je to obrazac potreban i koji su to nužni dokumenti koje moraju dostaviti…”, poručio je ministar.
Više od 150 zahtjeva pristiglo je na aplikaciju Fonda za oporavak, dok se oštećeni objekti broje u tisućama.
A kad su u pitanju kulturne ili zaštićene građevine, dokumentacija se traži i u Državnom arhivu. Građevinske, uporabne dozvole i statički računi samo su dio najčešće tražene dokumentacije.
“Građani najčešće traže izvedbenu i projektnu dokumentaciju te opće spise koji su pratili tu dokumentaciju, kao i statičke račune, ispričao je Darko Rubičić, ravnatelj Državnog arhiva u Zagrebu. Dokumentacija se dobije isti dan ili kroz dva-tri dana. Socijalno ugroženi i umirovljenici dokumentaciju ne trebaju platiti, dok su za ostale građane smanjili cijenu, dodaje.
Samo u prošloj godini obrađen je 5281 zahtjev građana, a do sada je zaprimljeno njih 174. Kako bi sugrađanima olakšali mukotrpan proces i gradske službe će pružiti potporu početkom tjedna.
Proces obnove nije krenuo punim kapacitetom
Prošlo je nešto manje od godinu dana, a proces obnove nije krenuo punim kapacitetom. Uz to, oporba ističe dio građana treba platiti i pripremu dokumentacije gradskom stambenom. A kritike upućene državnoj razini također ne izostaju.
“Umjesto da budemo brzi, da to sve napravimo brzo, građane koji su imali štetu se stavilo u ralje birokracije, izludilo ih se da skupljaju birokraciju da ovjeravaju skupljaju povijesne izvatke… To od države nije dobro, kaže Anka Mrak Taritaš za N1.
Od zagrebačkog potresa uskoro godina dana, a ovi prizori postali su svakodnevica, koju nerijetko prati zatrpana dokumentacija.